Čija je istorija u zajedničkom udžbeniku Srbije i RS?

U osnovnim školama u Republici Srpskoj, učenici devetih razreda, od septembra 2018. godine, istoriju izučavaju iz novih udžbenika u kome je jedna od tema rat 90-tih na ovim prostorima. Od ove školske godine i u udžbenicima istorije za srednje škole ući će dio o ratu 90-tih, a isti udžbenici biće u upotrebi i u Srbiji.

Pročitajte i ovo:

Novom istorijom do još većih razlika u BiH?

Nadležni poručuju da je usaglašavanje nastavnih planova i programa između Republike Srpske i Srbije, dio memoranduma kojeg su još 2010. godine potpisali predstavnici Ministarstva prosvjete i kulture RS-a te Ministarstva prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije.

U novim udžbenicima više će biti lekcija o Drugom svjetskom ratu i stradanju Srba u Jasenovcu. Učiće se i o bombardovanju Srbije 1999. godine, a posebno je sporno izučavanje događaja o proteklom ratu u BiH o kojem nema jedinstvenog stava u zemlji ali ni u regionu.

Direktor Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske, Predrag Damjanović, kaže da će se u novim udžbenicima dešavanja iz rata 90-tih baviti raspadom Jugoslavije, nastankom Republike Srpske te postratnom razvoju ovog entiteta.

On tvrdi da tu nema ništa sporno jer se, kako kaže, proteklih godina rat izučava u udžbenicima u Federaciji BiH, ali sa negativnim konotacijama na srpski narod.

"Između ostalog tu se u udžbenicima i nastavnim planovima i programima u Federaciji BiH srpski narod satanizuje, pričaju o genocidu o agresiji o ovom i onom. Mi nećemo to raditi, mi nećemo nikoga etiketirati i nećemo nikoga vrijeđati. Mislim da ćemo mi samo upoznavati učenike sa onim što se desilo, a kako će to biti neka o tome govore istoričari, ali mislimo da je jako bitno da naši učenici znaju šta je i koje su odluke Dejtonskog sporazuma, kako se raspala Jugoslavija i kako i kada je nastala Republika Sprska", ističe Damjanović.

Od sukoba i ratova na prostoru bivše Jugoslavije protekle su brojne godine, ali države Balkana, pa čak i njihovi delovi, i dalje imaju oštro suprostavljene perspektive oko onoga što se dogodilo i samih uzroka. Kako izgledaju lekcije iz savremene istorije Balkana u udžbenicima iz kojih uče osnovci i srednjoškolci?

OSCE embargo na 90-te

Podsjetimo da je OSCE-a, koji je vodio reformu obrazovanja u BiH, nametnuo embargo na teme iz 1990-ih, jer istraživanje istorijskih tema podrazumijeva naučno analiziranje i dogovor, uključujući i dogovor o izvorima, kako domaćim, tako i međunarodnim.

Uprkos embargu, ratna dešavanja devedesetih se izučavaju u udžbenicima istorije u BiH.

Odlukom Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo donesenom 15. marta 2018. predviđeno je da djeca u 9. razredu u Kantonu Sarajevo izučavaju dodatne četiri nastavne jedinice: Opsada Sarajeva i njen vojno-politički aspekt; Opsada Sarajeva i ugrožavanje humanitarnog prava; Etničko čišćenje, ratni zločini i zločini protiv čovječnosti u BiH 1992-1995 i genocid u Srebrenici.

Izučavanje rata 1992-1995. odvija se i u udžbencimia iz istorije u Zeničko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu te u Unsko-sanskom kantonu.

"Tri do pet različitih istina"

Akademik Miodrag Živanović koji je svojevremeno učestvovao u analizi nastavnih planova i programa iz nacionalne grupe predmeta u BiH kaže da je izučavanje događaja 90-tih godina u školama jako osjetljivo jer u BiH postoji najmanje tri a možda i pet istina o tim dešavanjima.

"Zapravo, svaka politička elita svakog od ova naša tri naroda ima svoju istinu koja je suprotna od ove druge dvije. Postoji zatim istina izbjeglica i raseljenih lica koja je opet nešto četvrto i postoji istina međunarodne zajednice. Zato će nas ovi problemi u budućnosti čekati još u drastičnijoj formi i ne vjerujem da je moguće sada u nekom kratkom periodu bilo šta učiniti da dođemo do tog približavanja istini", smatra Živanović.

Pročitajte i ovo:

Kako podučavati o istoriji ratova devedesetih?

Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla kaže da ne može prihvatiti tri istine o ratnim dešavanjima 90-tih te ističe da se ustvari radi o tri poluistine koje se guraju pred mlade ljude stvarajući tako dublje podjele u ionako duboko podjeljenom društvu, što stvara negativne pretpostavke budućnosti ove zemlje.

"Jer logika nameće da imate samo jednu istinu ali ovdje se bježi od istinskog suočavanja sa činjenicama kako bi došli do istine koja neće biti predmet emocija ili doživljaja nego isključivo činjenica. I onda se to pretače u obrazovani sistem što u principu kod mladih ljudi, što je jako opasno za budućnost, stvara drugačiju sliku o ovoj državi i o svemu što se dešavalo", pojašnjava Šehić.

Istoričarka iz Srbije, Dubravka Stojanović, koja je bila i urednica srpskog izdanja projekta Multiperspektivne istorijske čitanke, koja je umesto jedne istine, nudila viđenja različitih strana o događanjima 90-tih, smatra da su države regiona istorijskim udžbenicima nastavile da ratuju i da pričaju samo svoj dio priče.

Pročitajte i ovo:

Politika piše udžbenike na Kosovu i u Srbiji

Objedinjavanje nastavnih planova i programa i izučavanje rata u Srbiji i Republici Srpskoj vidi kao nastavak ovih nastojanja.

"Pošto se sve drugo pogoršava u BiH onda ovu informaciju prosto vidim kao deo tog jednog povratka na ideologiju ratova devedesetih, povratka na govor iz tih ratova, povratka na pretnje u tim ratovima kao jedan deo ukupnog pogoršanja odnosa u BiH i regionu", mišljenja je Stojanović.

• Stojanović: Tumačenje istorije po tezi Memoranduma SANU

Analitičari sa kojima smo razgovarali posebno ističu zabrinjavajuću činjenicu da učenicima nastavne jedinice predaju nastavnici i profesori koji nisu učili istoriju 1990-ih jer se ona ne izučava na katedrama za istoriju fakulteta u BiH, što uz odsustvo validnih izvora i značajnijih istraživanja ratnih dešavanja dovodi do produbljujivanja podjele među narodima u BiH ali i regionu.