Djeca migranti često su žrtve diskriminacije, ksenofobije i stigme. Tokom putovanja, kao i na svojim krajnjim destinacijama nerijetko doživljavaju i proživljavaju za njih neprijatne i neugodne situacije.
U ovosedmičnom izdanju rubrike „Glasom mladih“ pitali smo mlade iz BiH, Crne Gore i Srbije koliko su spremni da u školama ili svojim zajednicama, prihvate vršnjake, migrnate. Da li su do sada upoznali neke migrante, da li su im na bilo koji način pomogli, te da li imaju razvijenu empatiju prema ovoj grupi svojih vršnjaka?
U Tuzlu, gradu u BiH, svaki dan pristiže oko 150 migranata. Svi su uglavnom mladi ljudi, pa i maloljetnicikoji iz svojih zemalja bježe u potrazi za boljim životom. No pitanje je, kako mladi iz BiH prihvataju ove ljude? Sa mladima u Tuzli razgovarala Maja Nikolić.
Crna Gora je za migrante tranzitna ruta u kojoj se uglavnom zadržavaju nekoliko dana, prije nego nastave put najčešće ka Zapadnoj Evropi. Prema zvanicnim podacima, prošle godine je ukupno oko 4,5 hiljade migranata i azilanata evidnetirano na području CG, većinom iz Sirije, Pakistana, Maroka, Alžira.
Prema istraživanjima civilnog sektora, više od polovine srednjoškolaca u Crnoj Gori nema stav o migrantima, oko trećine njih smatra da migranti ne predstavljaju problem, dok ih kao problematične u društvu doživljava manje od petine ispitanika. U Budvi sa mladima razgovarala Jasna Vukićević.
Mladi u Srbiji uglavnom imaju pozitivan odnos prema migrantima, pokazuje anketa Radija Slobodna Evropa na ulicama Beograda. Iako ih ne viđaju često, jer informacije o njima dobijaju uglavnom preko medija, kažu da su spremni da ih prihvate u zajednici, na poslu ili u školi. Slušamo kolegu Zorana Glavonjića.
Kompletnu emisiju „Glasom mladih“ možete preslušati ovdje:
Facebook Forum