Ponovljeni zahtjev turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana da se u Tursku iz BiH izruče državljani koji su pod sumnjom da su članovi pokreta Hizmet i da su učestvovali u pokušaju državnog udara u toj zemlji predstavlja pritisak na bh. vlasti, komentarišu eksperti za diplomatiju.
Svaku posjetu turskih zvaničnika Bosni i Hercegovini u posljednje vrijeme prate i zahtjevi za izručenjem državljana te zemlje koji žive i rade u BiH, a Turska ih tereti za pripadnost organizaciji Hizmet – turskog imama u egzilu i bivšeg Erdoanovog bliskog saradnika Fetulaha Gulena, koju smatraju terorističkom.
Tako je i posljednja Erdoanova posjeta iskorištena da se ponovno članovima Predsjedništva BiH uputi zahtjev za izručenjem osam državljana, među kojima su biznismeni, ali i naučni radnici.
"Turska ima određene zahtjeve i to nije tema koja je sada tek aktuelizovana, bila je tema i kada smo bili u Ankari. Turska ima pristup vezano za državni udar koji je tamo pokušan ranije i želi da putem pravosudnih institucija riješi to pitanje. Evidentirano je da u BiH postoje neki ljudi i institucije, želim da kažem da se oni uglavnom nalaze na prostoru FBiH da je to stvar federalnih organa i mislim da je to Erdoanu veoma jasno", potvrdio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je naveo kako će se ovo pitanje rješavati u duhu očuvanja prijateljskih odnosa i u okviru procedura.
"Kazao sam da će BiH sva pitanja, pa i to, rješavati u dugu dobrih i prijateljskih odnosa između BiH i Republike Turske, naravno poštujući zakone i Turske i BiH. To je posao za institucije BiH", dodao je on.
Još kao savjetnik u Predsjedništvu BiH Damir Arnaut, zastupnik u Parlamentu BiH, se bavio slučajevima izručenja bh. državljana, poput onog u predmetu Ganić, kada je Srbija tražila izručenje bivšeg člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića po osnovu optužbi za ubistvo vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu. Ovakav odnos prema bh. vlastima od strane turskih zvaničnika smatra neprimjerenim.
"Svi ovi pozivi u suštini predstavljaju politički pritisak na naše pravosudne institucije. U BiH postoje vrlo jasno propisane zakonske procedure kako može doći do nečijeg izručenja iz BiH i to se isključivo može raditi putem pravosudnih organa, putem pravosudnih kanala, a ni slučajno jednim ovakvim ogromnim političkim pritiskom organa jedne države prema organima druge države", objašnjava Arnaut.
A pravosudni organi BiH još prošle godine odbili su zamolnicu Turske za izručenjem Humejre Gokčen (Humeyre Gokcen), pod istim navodima pod kojima se traže i ostali turski državljani.
Sud je konstatovao kako "nisu ispunjene sve zakonske pretpostavke za izručenje iz BiH u Republiku Tursku potraživane Humejre Gokčen u cilju vođenja krivičnog postupka zbog krivičnog djela pripadnost terorističkoj organizaciji i finansiranje terorizma". Naime, kako je Sud BiH i naveo, da bi se Hizmet mogao smatrati terorističkom organizacijom i da bi se BiH prema njoj tako odnosila, morala bi biti tako definirana rezolucijama Ujedinjenih nacija (UN), ili Vijeća Evrope, što nije.
U međuvremenu, i Gokčen i veliki broj ljudi sa spiska, što je potvrdio i ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, predali su zahtjeve za azil.
Direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako će se sve raditi u skladu sa zakonom.
"Vrše se provjere njihovog boravka u BiH, njihovi pasoši su poništeni i mi ćemo zajedno sa ambasadom Turske izvršiti provjere. Oni ako budu tražitelji azila i budu registrovani za to je zadužen Sektor za azil. Tako da mogu da kažem da će se sve raditi u skladu sa zakonom što se tiče ovih državljana", navodi Mektić.
Bivši bh. ambasador u Turskoj Hajrudin Somun smatra kako je pitanje izručenja državljana Turske na agendi u svakoj zvaničnoj posjeti, ali da BiH mora postupati korektno.
"Da institucije BiH, shodno međunarodnim pravnim uzusima, pokrenu postupak koji podrazumijeva razgovor s tim ljudima koji nemaju više državljanstva Turske zato što su im oteti pasoši ili poništeni i da se onda pokrene postupak azila, ako ga oni zatraže, i onda pokrene postupak izručenja ili neizručenja. Najvjerovatnije neizručenja", dodaje Somun.
Na pitanje šta bi se dogodilo ako bi BiH ipak postupila po zahtjevu Turske, Arnaut odgovara da, ukoliko bi se to desilo mimo zakonskih procedura, to bi za BiH predstavljalo ogroman problem na putu ka EU.
"Jer bi to pokazalo da je u BiH vladavina prava na izuzetno niskom nivou", objašnjava on.
BiH je kroz osudu javnosti prošla kada je 2001. godine, bez sudskog postupka, Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) izručila šestoricu svojih državljana, pripadnika tzv. alžirske grupe. Dom za ljudska prava BiH je 2002. i 2003. godine utvrdio da su predaja i prebacivanje šest državljana BiH, pripadnika ove grupe u bazu Gvantanamo na Kubi bili protuzakoniti. Nakon sedam godina boravka u Gvantanamu za petoricu je naloženo oslobađanje, jer nije bilo dokaza da su učestvovali u pripremi terorističkih napada.
Hajrudin Somun kaže da bi mogao da se desi sličan scenario s turskim državljanima u BiH.
"Mene je strah da se u ovom slučaju radi o nečemu drugom, o povlađivanju ili ustupku ili popuštanju pritisku jedne prijateljske zemlje drugoj prijateljskoj zemlji, da izruči ljude koje ta zemlja optužuje da su nešto učinili, a da za to nije obavljen nikakav sudski ili drugi legalan proces. To se, nažalost, već dogodilo kada je tzv. alžirska grupa bila izručena zemljama kojima su pripadali navodni teroristi, islamisti", kaže on.
Iako za sada ne postupa prema zahtjevima turskih vlasti, u BiH postoji svojevrsni otpor prema onima koje je Erdogan označio kao neprijatelje.
Tako je Gradsko vijeće Sarajeva poništilo odluku da plaketu Grada iz oblasti obrazovanja za 2016. dodijeli Aliju Lafcioluu, profesoru tadašnjih Bosna Sema obrazovnih institucija, pod obrazloženjem da bi uručenje bilo štetno po dobre i prijateljske odnose sa Turskom. Danas profesor na Burch univerzitetu Lafcioglu je jedan od onih čije se izručenje traži. I nadarenim i nagrađivanim učenicima tih obrazovnih institucija Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke uskratilo je priznanja.
Naprasno je povučena i odluka da se nobelovcu Orhanu Pamuku ne dodijeli nagrada počasnog građanina Sarajeva.
"Mi mislimo da je odluka donesena na jednak način kao što je oduzeta plaketa u prošlom mandatu profesoru Aliju Lafciogluu zbog direktive iz Istanbula, tada je Gradsko vijeće donijelo odluku najprije da se proglasi, a onda na vanrednoj oduzelo. Sada je već na Komisiji zaustavljen proces i ja bih nazvao to preventivnim djelovanjem", kazao je tada Vibor Handžić, vijećnik u Gradskom vijeću Sarajeva.
Ukoliko bi postupila po Erdoganovom zahtjevu BiH bi se mogla naći u istoj situaciji u kojoj se našla i Moldavija koja je deportovala šest turskih državljana, mahom učitelja u školama koje je Erdogan smatrao dijelom Hizmetovih organizacija. Naime, presudom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju poznatom kao Ozdil i ostali protiv Moldavije, prošli mjesec je utvrđeno da je Moldavija deportacijom tih ljudi prekršila ljudska prava.
Facebook Forum