Nakon godinu dana od usaglašene inicijative entitetskih vlada u BiH da se zabrani izvoz trupaca i uvedu takse na izvoz građe ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović pokrenuo je inicijativu da se o ovom prijedlogu očituje Vijeće ministara BiH. Proizvođači namještaja i drvoprerađivači nadaju se da će odluka biti usvojena što prije, no Vijeću ministara u tehničkom mandatu ne polazi za rukom da organizuje sjednicu, a zbog političkih nesuglasica formiranje novog Vijeće ministara BiH je neizvjesno.
Drvna industrija u BiH bilježi ekspanziju i ostvaruje godišnji izvoz u vrijednosti od oko 750 miliona eura. Međutim, od toga 35 posto se odnosi na izvoz trupaca, rezane građe i ogrjevnog drveta, dok proizvođači namještaja moraju uvoziti sirovinu iako na domaćem tržištu imaju dovoljne količine.
Amir Međić iz Udruženja proizvođača namještaja objašnjava koliko bi proizvođačima značilo donošenje odluke o zabrani izvoza trupaca i uvođenju taksi na izvoz sirovine.
"Dugogodišnji problem drvoprerađivača je neodostatak sirovine, jer je veliki postotak izvoza otpada upravo na sirovinu i rezanu građu, a prioritet Bosne i Hercegovine bi trebao biti izvoz finalnih proizvoda. Stoga godinama apelujemo na vlasti da se mjerama omogući domaćim proizvođačima namještaja, firmama koje rade najvišu fazu obrade drveta, koje zapošljavaju ljude, stvaraju veću vrijednost izvoza, da dođu do neophodnih sirovina na domaćem terenu. Ne traži se nikakva privilegija, nego da se omogući dolazak do sirovine i izvrši ravnomjernija raspodjela onih količina koje postoje'', navodi Međić.
On podsjeća da se na ovakvu odluku čeka godinama zbog nedostatka Zakona o šumama u FBiH, ali i komplikovanog ustrojstva države i podijeljenih ingerencija na više nivoa vlasti.
''Apsurdno je da su, iako je više od pola teritorije BiH pokriveno šumama, drvopređivači prinuđeni sirovinu uvoziti. Državnim resursima gospodare kantoni koji su iskoristili pravni vakum i u nedostaktu federalnog zakona kreirali svoje, a bespravna i nekontrolisana sječa šuma je u porastu. U Republici Srpskoj je ova oblast centralizovana pa je njima lakše donositi odluke. No, nemaju nikakve sličnosti sa ustrojstvom u Federaciji, te se ne zna koji nivo s kojim dogovara. Zato je nama važno da se jedna ovakva odluka donese na državnom nivou i da se njome zaštite svi prerađivači'', naglašava Međić.
Entitetske vlade su, na dugogodišnju inicijativu drvnih prerađivača, prošle godine usaglasile inicijativu da se uvede barem privremena mjera zabrane izvoza sirovine s ciljem razvoja i zaštite domaće drvoprerađivačke industrije. Ovih dana ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović aktivirao je ovu inicijativu, obavio razgovore sa predstavnicima svih nadležnih institucija i predložio na razmatranje Vijeću ministara BiH.
''Odluka ima potrebna mišljenja i saglasnosti što vjerovatno daje veću prohodnost za usvajanje ove odluke. Što se tiče Savjeta ministara nadam se da će normalno funkcionisati i da neće biti zastoja i očekujem stavljanje na dnevni red ove tačke na sljedećoj sjednici'', kazao je Šarović.
Inicijativa koju su usaglasile entitetske vlade podrazumijeva zabranu izvoza svih vrsta drvenih trupaca na period od dvije godine, uvođenje takse od 120 konvertibilnih maraka (60 eura) po metru kubnom za izvoz hrastove građe, za izvoz bukove građe 60 konvertibilnih maraka (30 eura) po metru kubnom, a za ogrjevno drvo 18 konvertibilnih maraka po kubnom metru.
Sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori RS Lazo Šinik kaže da je to neophodno kako bi se olakšalo drvoprerađivačima koji su osvojili i evropsko tržište.
''Suština ove privremene mjere je da obezbijedi bolje snabdijevanje domaćih proizvođača sirovinom i njihove proizvode učini konkurentnijim i na domaćem i na inostranom tržištu'', mišljenja je Šinik.
Orijentacijom na izvoz isključivo finalnih proizvoda ne samo da bi se ograničio izvoz sirovina, već bi se povećao i broj zaposlenih u tom sektoru, poručuju prerađivači.
Ukoliko vlast u BiH hitno ne reaguje, upozoravaju iz Udruženja, biće ugroženo oko pet hiljada radnih mjesta u BiH jer je velika potražnja za namještajem od hrasta čija se sirovina dosad uvozila iz Hrvatske. Oni podsjećaju da je Hrvatska nedavno zabranila izvoz trupaca, a to je ranije učinila i Crna Gora, tako da domaći proizvođači neće više moći ni uvoziti sirovinu od susjeda.