Pola godine je prošlo od kada je Kosovo uvelo takse od 100 posto na uvoz robe iz Bosne i Hercegovine i Srbije, zbog čega su obje države pretpjele veliku ekonomsku štetu, kako navode vlasti tih država. Zbog toga BiH i Srbija države razmatraju i kontramjere prema Kosovu, što će međutim, prema mišljenju analitičara, biti "pucanj u prazno".
Taj potez Kosova ima i političke posljedice, utvrdili su nedavno na sastanku u Sarajevu ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Rasim Ljaljić, tvrdeći da je Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA), potpisan 2006. godine u Bukureštu, zbog toga izgubio svoju svrhu.
"Mi smo konstatovali da je CEFTA de facto mrtva. Mi smo zatražili od Evropske komisije veći angažman na hitnoj reformi CEFTA Sporazuma", rekao je Ljajić novinarima u Sarajevu nakon susreta sa Šarovićem u ponedjeljak.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović tom prilikom je naglasio da praktično ne postoji privrednik iz Bosne i Hercegovine koji može pod ovakvim uslovima da izvozi na Kosovo.
"Razmotrićemo i mogućnosti kontramjera prema kosovskoj strani", rekao je Šarović.
Izvoz robe iz Bosne i Hercegovine na Kosovo od 21. novembra prošle godine, od kada je Kosovo uvelo takse od 100 posto na uvoz roba iz BiH i Srbije, smanjen je za 97 procenata, napomenuo je ministar Šarović.
"BiH je u prva četiri mjeseca 2019. godine izvezla roba u vrijednosti od samo 500.000 eura, dok je u istom periodu 2018. godine taj izvoz iznosio preko 19 miliona eura", objašnjava Šarović.
Vlada Kosova uvela je 21. novembra prošle godine nove carine od 100 odsto na proizvode iz Srbije i Bosne i Hercegovine u cilju, kako je obrazložila Vlada Kosova, jačanja domaće proizvodnje, ekonomije i kosovske državnosti.
Agrosektor je ovim potezom najviše pogođen, barem u Bosni i Hercegovini, a mljekarska industrija imala je posljednjih godina veliku šansu za plasman na kosovsko tržište.
Adin Fakić, predstavnik jedne bosanskohercegovačke mljekare kaže da su se u nekoliko navrata samo prošle godine uvodile barijere za izvoz na Kosovo, ali nakon taksi od 100 posto sve je stopirano.
Nikada ne reagujemo na možda još neprijatnije i nekorektnije poteze zemalja u okruženju - Srbije i Hrvatske -Adin Fakić
"Problem Kosova je jako dugo prisutan i mi iz mljekarske industrije upozoravamo vlasti da je potrebno tom problemu prići veoma ozbiljno, te riješiti jednom za sva vremena tu situaciju", kaće Fakić.
"Ono što je meni posebno zasmetalo", naglašava, "je reakcija uvođenja kontramjera Kosovu, kada znamo da mi tamo izvozimo cirka 130 miliona (oko 65 miliona eura), a uvozimo cirka 20 miliona maraka (oko 10 miliona eura)".
"S druge strane, nikada ne reagujemo na možda još neprijatnije i nekorektnije poteze zemalja u okruženju - Srbije i Hrvatske - koje su učinile jako puno toga da se što manje izvozi iz Bosne i Hercegovine u te zemlje. Sama ta najava mi je populistička", kaže Fakić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
'BiH gubi ozbiljno tržište'
Kontramjere koje bi Bosna i Hercegovina uvela Kosovu možda ne bi bile najbolje rješenje za nastalu situaciju, kaže RSE Ahmet Egrlić iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
"Bilo kakve kontramjere ne znam da li bi išta doprinijele, jer je tako zanemariv uvoz sa Kosova u Bosnu i Hercegovinu, ali je izvoz iz Bosne i Hercegovine na Kosovo vrlo značajan. Gubimo jedno ozbiljno tržište. To tržište vrijedno je više od 130 miliona konvertibilnih maraka na godišnjem nivou", kaže Egrlić.
"Postavlja se zapravo pitanje", navodi dalje Egrlić, "da li CEFTA više postoji?"
"Ona postoji na papiru, ali u praksi CEFTA više ne postoji. Ako jedna članica CEFTA-e, mimo Sporazuma uvede takse, a druge članice CEFTA Sporazuma iskoriste tu priliku i zauzmu tu poziciju na tržištu, onda mislim da CEFTA se mora redefinisati. CEFTA mora zaživjeti u punom kapacitetu ili praktično ona ne funkcionira", konstatuje Egrlić.
Akademik i profesor sarajevskog Ekonomskog fakulteta Muris Čičić kaže da je teško govoriti o ekonomskim aspektima, kada je riječ o isključivo političkom pitanju.
"Suština je odnosa između Srbije i Kosova i tu je Bosna i Hercegovina, barem ovaj federalni dio, kolateralna šteta. Sve dotle dok se ne riješe politički problemi koji su doveli do nametanja taksi od 100 posto na robu koja dolazi iz Srbije i Bosne i Hercegovine neće se riješiti ni ekonomski problemi. Na makroekonomskom problemu posljedice neće biti tako strašne, pogotovo ne za Bosnu i Hercegovinu. Zaista je Bosna i Hercegovina žrtva politikanstva Republike Srpske, odnosno lidera Republike Srpske, koji igraju onako kako se diktira iz Beograda", rekao je svoje mišljenje Čičić za RSE.
Na kršenje CEFTA Sporazuma sa kosovske strane izostala je reakcija međunarodne zajednice, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović. Tvrdi da je došlo vrijeme da se ispoštuju međunarodni sporazumi i poduzmu kontramjere.
"Očigledno je da je vreme došlo da moramo pristupiti kontramerama ma koliko to neće zaboleti privrednike na Kosovu, a na neki način neće ni Bosnu i Hercegovinu, ali je ipak red da se ispoštuju pravila međunarodnog ponašanja. To je dakle, u međunarodnim ugovorima, bilo koja strana koja ne poštuje međunarodni ugovor moara biti sankcionisana na adekvatan način", objašnjava Pavlović za RSE.
Facebook Forum