Hrvatska Vlada predstavila je u Saboru izvještaj o korištenju europskih fondova do kraja prošle godine. I dok su oni vrlo zadovoljni količinom i dinamikom povučenog novca, opozicija kaže kako se novac povlači premalo, presporo i nestručno.
"Nije sjajno, ali je više nego dobro", pohvalio sedržavni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Velimir Žunac, izvješćujući Sabor o iskorištenosti europskih fondova od sredine 2017. do kraja 2018. godine. Početkom 2017. godine postotak ugovorenih sredstava prema dostupnom iznosu europskih fondova bio je 9 posto, kazao je.
"To je bila naša realnost i zbilja. Prvog siječnja 2018. došli smo do 35 posto, prvog siječnja 2019. došli smo na 62 posto, danas smo na preko 68 posto, a kraj 2019. godine dočekat ćemo na 85 posto ugovorenih sredstava. To je naš cilj i to ćemo ostvariti", obećao je Žunac.
On je dodao da se Hrvatska po količini povučenih sredstava približava sredini Europske unije, iako je najmlađa članica po stažu. Osamdeset posto svih infrastrukturnih investicija gradi se europskim sredstvima, i koristi ih preko 6.000 privatnih tvrtki. Od 20 hrvatskih županija i grada Zagreba najviše po glavi stanovnika iz europskih sredstava - 4.880 eura - dobiva Dubrovačko-neretvanska županija, zbog 85 posto europskog bespovratnog sudjelovanja u izgradnji Pelješkog mosta i rekonstrukciji dubrovačkog aerodroma.
Oporba ne misli tako. Premalo, presporo i nestručno, tako je baratanja Plenkovićeve Vlade sa europskim fondovima ocijenila Sonja Čikotić iz Mosta.
"Razvidno je da jako loše koristimo EU sredstva, da ih sporo ulažemo u gospodarstvo i da ti investicijski ciklusi napreduju jako sporo. Dugo traje proces raspisivanja natječaja, dugo traje proces odobravanja natječaja, a kasnije imamo velike probleme prilikom ugovaranja projekata zbog nedostatne stručnostikadrova u provedbi javnih nabava", kazala je Čikotić.
Do građana stiglo četiri puta manje novca
Vesna Pusić iz oporbenog Građansko-liberalnog saveza (GLAS) upozorava je da postotak ugovorenih sredstava od 67 posto možda visok, ali da je do građana zbog dugog procesa nakon ugovaranja stiglo četiri puta manje novca nego što je ugovoreno.
"Građani, koji bi trebali vidjeti neke rezultate, su od tih 10,7 milijardi eura vidjeli svega 16 posto. Ljudi, to je naprosto premalo da bi imalo onaj očekivani efekt – ujednačeniji regionalni razvoj , ali i stvaranje pozitivne klime i pozitivnog iskustva hrvatskog članstva u Europskoj uniji. A za to nam zbilja nije kriva Europa!", smatra Pusić.
Sa njom se slaže i socijaldemokrat Branko Grčić.
"U EU fondovima daleko smo ispod uplaćenog. Kada tome dodamo poljoprivredu i još neke izvore sredstava, u nekom smo malom plusu, ali – potpuno nedovoljno", ocjenjuje Grčić.
Rečeno je da su nepravilnosti u korištenju europskih sredstava sve brojnije, ali bez detalja. Nezavisni zastupnik Siniša Varga imao je i konkretan primjer.
"Imam neposredna saznanja da se konkretno u zdravstvu sredstva koja su odobrena za opremanje dnevnih bolnica koriste u druge svrhe", naveo je Varga.
U resornom ministarstvu o tome nisu ništa znali, a Varga nije odgovarao na telefonski poziv Radija Slobodna Evropa, kako bi dao detalje tog slučaja nenamjenskog trošenja europskog novca.
