U ovosedmičnom izdanju „Glasom mladih“ pitali smo mlade iz Srbije, Crne Gore i BiH, koliko su spremni da se uključe u omladinski aktivizam, da li je motiv aktivizma dobrobit društva i okruženja u kojem žive, ili su u pitanju lični interesi i samopromocija? Šta za mlade znači omladinski aktivizam, koliko obrazovanje potiče mlade da se bave aktivizmom u društvu i koje su to aktivnosti u kojima mladi najčešće učestvuju?
Više od polovine mladih u Crnoj Gori smatra da je nemoguće uticati na procese u zajednici ili zemlji, 66 posto smatra da je nemoguće uticati na donošenje odluka, a više od polovine njih ne poznaje mehanizme za učešće građana - to su neki od pokazatelja javnog mnjenja na temelju kojih je pisana Strategija mladih u Crnoj Gori do 2021. godine. Ipak, preko dvije trećine mladih koji su konsultovani u pripremi Staregije, učestvovalo je u različitim humanitarnim i volonterskim akcijama. O aktivizmu sa mladima u Budvi razgovarala Jasna Vukićević.
Prema podacima nevladine Krovne organizacije mladih Srbije (KOMS), oko 60 posto mladih smatra da nema nikakav uticaj na donošenje političkih odluka. To bi moglo biti jedno od objašnjenja zbog čega je tek 10 posto mladih aktivno uključeno u političke organizacije, a nešto više – 15 posto se priključilo nekom udruženju građana, što su rezultati istraživanja koje je sproveo KOMS. Mladi sa kojima je u Beogradu razgovarao Dušan Komarčević kažu da su prvenstveno učestovali u humanitarnim akcijama.
Većina mladih u Goraždu u BiH dijeli bezidejnost svojih vršnjaka iz ostatka države, teško pronalazi ideje oko kojih se mogu okupiti te, i pored niza problema u gradu bez sadržaja koje bi željeli, teško definira ciljeve za koje bi se borili. Manji broj onih koji su shvatili da aktivizam mladih donosi ogromne prednosti i formira uspješne asocijacije i pojedince, svojim primjerima svjedoče da su promjene ipak moguće. Sa mladima u Goraždu razgovarao Alen Bajramović.
Kompletnu emisiju "Glasom mladih" možete preslušati ovdje:
Facebook Forum