Plate, paušali, novac za odvojeni život, za prevoz, smještaj, topli obrok, dnevnice za službena putovanja, sve to uredno stiže na bankovne račune poslanika i delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH. I to bez obzira da li rade ili ne, ima li sjednica, zasjedaju li komisije, razgovaraju li sa svojom bazom i da li neki upravo od njih, smišljaju blokade i paralizuju politički život u BiH.
Od konstituisanja u decembru 2018. poslanici Predstavničkog doma nisu ni jedan jedini put zagrijali svoje skupštinske stolice. Delegati Doma naroda su, nakon konstituisanja, imali jednu sjednicu koja je bila posvećena isključivo organizacionim pitanjima.
Portal Klix.ba je, pozivajući se na podatke koje je dobio iz Parlamentarne skupštine BiH, objavio da je za samo četiri mjeseca na račune državnih parlamentaraca iz džepova građana Bosne i Hercegovine uplaćeno skoro 760.000 konvertibilnih maraka (KM) ili 380.000 eura.
Može li se situacija promijeniti pa da narodni poslanici, ali i drugi izabrani funkcioneri, zarade, onda kada rade? Ili, da njihova primanja zavise od onog kako ispunjavaju funkciju na koju su izabrani? Za sada ne može, jer ih u tome štiti Ustav BiH. U članu IX, stav 2 Ustava pored ostalog piše:
"Naknada za lica koja obavljaju funkcije u institucijama Bosne i Hercegovine ne može biti umanjena za vrijeme trajanja mandata nosilaca funkcije".
Politička organizacija Platforma za progres je prije nekoliko dana zatražila brisanje ove odredbe, odnosno pozvala je poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH da predlože i podrže brisanje ovog člana, a potom iniciraju izradu novog Zakona o platama i naknadama u državnim institucijama koji bi bio srazmjeran socijalnoj slici ove zemlje.
Predsjednik Platforme Mirsad Hadžikadić kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je glavni motiv za ovakvu inicijativu to "što su sada previsoka mjesečna primanja izabranih zvaničnika Bosne i Hercegovine, koja svakako nisu u skladu sa visinom prosječnih primanja, a posebno minimalnih plata i minimalnih penzija građana Bosne i Hercegovine".
"Dodatni razlog je što su opravdanja za unošenje ove odredbe u Ustav Bosne i Hercegovine možda imala smisla 1995. godine, ali sada za takvu odredbu ne postoji baš nikakvo suvislo opravdanje niti obrazloženje. Neodrživo je da čovjek koji se bavi politikom, ima skoro 15 puta veća primanja od minimalne plate u BiH. Njihova primanja bi se trebala uskladiti sa prosječnim primanjima uz neki dodatni postotak, kako bio radili sve što mogu da poprave životni standard građana, ekonomiju i ukupnu situaciju u BiH", naglašava Hadžikadić.
Minimalac u Federaciji BiH iznosi 200 eura, a u Republici Srpskoj 230. Najniža penzija u oba entiteta je manja od 200 eura.
Ukupna primanja poslanika i delegata, prema analizi nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa (CCI) se kreću se od 4.800 konvertibilnih maraka (KM) ili 2.400 eura do 6.500 KM, ili 3.250 eura. I, najviša su u regiji. Takođe, ne primjenjuje se evropski standard za parlamentarce u visini od tri do četiri prosječne plate u zemlji. Tako se može desiti da u istoj zemlji parlamentarac primi preko 3.000 eura, a penzioner jedva 180.
Poslanik u Bundestagu SR Njemačke Josip Juratović, na našu molbu da komentariše situaciju u BiH, naglašava:
"Uvijek sam za to da dobrog parlamentarca treba dobro platiti, međutim postavlja se pitanje što rade zastupnici u BiH? Njima je onemogućeno da rade ispravno svoj posao, jer je sustav stranačkim stegama i političkim folklorom paralizirao i obezvrijedio rad parlamenta. Na žalost postoje pojedinci koji ne žive uopće od plaća nego od korupcije."
"Rad parlamenta", nastavlja Juratović, "bi trebao biti osovina reprezentativne demokracije, a on u BiH uopće ne funkcionira".
"Ovdje se ne radi o parlamentarcima nego o neučinkovitom sustavu koji je napravio ruglo od parlamenta. Nažalost, BiH još nije sastavila vladu, tako da je parlament spao na to da je na čekanju i zastupnici ne obavljaju ono za šta su izabrani. Takvim parlamentarcima je svaka, pa i ona najmanja plaća previše, jer ne rade", kaže Juratović za RSE.
Profesor ustavnog prava iz Mostara Nurko Pobrić smatra da ne bi bilo teško provesti proceduru izmjene dijela Ustava kako bi primanja funkcionera za vrijeme mandata bila podložna promjenama.
"Međutim, prva prepreka za ono što predlaže Platforma za progres je svakako volja parlamentaraca. Za tu izmjenu trebali bi glasati poslanici i delegati odnosno, neophodna je podrška oba skupštinska doma. Ne vidim opravdanja da neko ima visoke plate, a da se u toku trajanja mandata one ne mogu smanjiti. Ili možda povećati? Ostaje parlamentarcima na dušu, hoće li ga prihvatiti ili ne. Što se mene tiče, prijedlog je potpuno korektan. Ipak, s terena prava se prelazi na teren morala, jer je to više moralno pitanje. Ako prijedlog dođe u Skupštinu, vidjeće se ko ima kakav stav prema socijalnoj situaciji u BiH, koja, kao što je poznato, nije dobra", kaže za RSE profesor Pobrić.
Jelena Trivić, profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci i predsjednica Ekonomskog savjeta Partije demokratskog progresa (PDP), kaže da je politika odgovoran posao, parlamentarci trebaju biti adekvatno plaćeni ali ne i preplaćeni.
"Ja sam za umanjivanje primanja, ali ne i za njihovo banalizovanje. Sve vidove bahaćenja i zloupotrebe osuđujem, ali treba biti realan. Političari koji odlučuju o životima ljudi moraju biti plaćeni za taj posao. Nakande po različitim osnovama za parlamentarce doprinose toj velikoj razlici između njih i građana. Zamo da je bilo zloupotreba, naprimjer za odvojeni život pa se dešava da neko ko stanuje u Sarajevu donese prijavu da živi izvan ovog grada, kako bi ostvario pravo na naknadu za odvojeni život ili za prevoz", komentariše za RSE Jelena Trivić.
"Kako objasniti", kaže dalje Jelena Trivić, "da će građani prije izabrati upravo te koji vrše zloupotrebe nego one koji pošteno rade?".
"To je opet dio opšte društvene klime u kojoj su sve normalne ljudske vrijednosti izokrenute naopačke. Sve što bi trebalo biti normalno kod nas je nenormalno. Kad je neko pošten kažu da je budala a kad je nepošten kažu, sanašao se. Nije sve do političara, i građani imaju odgovonost jer godinama biraju iste ljude. Mislim da prijedlog Platforme za progres neće dobiti podršku u Parlamentu, neće ga podržati političke partije", navodi ona.
Mirsad Hadžikadić, koji je u ime Platforme pokrenuo inicijativu da primanja zvaničnika budu podložna promjenama za vrijeme mandata, i sam je skeptičan prema njenom ishodu.
"Iskreno rečeno nisam siguran da će naša inicijativa uspjeti, samo zato što su visoka i sigurna primanja glavni motiv za ulazak u politiku, a ne da se služi državi i narodu. Zato ne vjerujem da će glasati za ovo što mi predlažemo. Procedura nije teška, treba da se podnese prijedlog izmjene Ustava i da se usaglasi na oba doma. Ali ja se ipak nadam da će kada - tada doći do ove izmjene i dopune Ustava BiH", kaže Hadžikadić.
Kao članica PDP-a, Jelena Trivić poziva stranke pobjednice na izborima održanim u oktobru 2018. da što prije formiraju vlast.
"Pozivamo Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ), Stranku demokratske akcije (SDA) i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da završe dogovore i formiraju vlast kako bi se konačno stvorili uslovi i za rad Skupštine BiH.Time bi prestala i ova priča o neradu parlamentaraca, njihovim redovnim primanjima i onda kada nema zasjedanja. I što je najvažnije, Parlament bi počeo raditi jer je već dosta vremena potrošeno uzalud", kaže Trivić
Platforma za progres svoj prijedlog je dostavila na adrese svih javnih i privatnih medijskih kuća u BiH, kao i na adrese 42 poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Pozvali su narodne poslanike da prijedlog razmotre u što kraćem roku a medije da prate njihovu reakciju ili izostanak reakcije. Očekuju i od građana da se uključe, i upute sličnu inicijativu parlamentarcima BiH.
Facebook Forum