Izjava pape Franje kako povodom kanonizacije kardinala Alojzija Stepinca još treba razjasniti neke nejasne povijesne točke i da se oko toga konzultirao sa patrijarhom Srpske pravoslavne crkve (SPC) Irinejem izazvale su nezadovoljstvo u dijelu hrvatske javnosti. Vrh Katoličke crkve i vlasti smiruju situaciju, a analitičari kažu kako su ove tenzije i euforija u Srbiji dokaz procesa obrnute sekularizacije u hrvatskom i srpskom društvu.
Klerikalni dio hrvatske političke i medijske scene uzbudio se zbog izjave pape Franje o sudbini kanonizacije kardinala Alojzija Stepinca o tome kako se oko razjašnjenja nekih nejasnih povijesnih točaka konzultirao sa prvim čovjekom SPC-a Irinejem, kojeg je nazvao "velikim patrijarhom". Mnogi iz toga zaključuju da do proglašenja Alojzija Stepinca neće doći tako brzo kako su se neki nadali. Papa ovo izjavio, odgovarajući na pitanje dopisnika Večernjeg lista, u zrakoplovu na povratku s putovanja u Bugarsku i Sjevernu Makedoniju 8. svibnja.
U samoj Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj nije bilo neke uzbune. Njima Irinej nije nepoznanica - Hrvatska biskupska konferencija je još prošlog prosinca, nakon završetka rada zajedničke komisije o Stepincu, pisala Irineju zamjerajući mu da svojim izjavama o Stepincu, "Oluji" i ratu u Hrvatskoj "produbljuje nezaliječene rane iz ratnog vremena i potiče mržnju", i da izmišlja sukob između pape i hrvatskog episkopata. Pismo je objavljeno u veljači.
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zadarski nadbiskup Želimir Puljić sada nije posebno uzbuđen, a vjernicima poručuje da ostanu mirni i budu strpljivi.
"Jer", kaže", ne treba bojati transparentnosti i istine kada je Stepinac u pitanju".
Loptu smiruje i premijer Andrej Plenković.
"Naša su očekivanja pozitivna. Znamo za proces, znamo za dijalog, i pustimo neka se to donese u onom trenutku kada se to smatra primjerenim, a mi to naravno jako želimo", kazao je.
Po ocjeni političkog analitičara Žarka Puhovskog, tenzije i i euforija koje se dižu u dijelovima javnosti u Hrvatskoj i Srbiji dokaz su obrnute sekularizacije, odnosno da pitanje koga će neka crkva proglasiti svecem postaje svjetovnim i političkim, a ne vjerskim pitanjem, pa se – umjesto o teološkim argumentima - govori o tome tko će koga u odnosima dviju država.
"Iza javnog moraliziranja kriju se političke reinterpretacije prošlosti, koje su daleko od toga da se ulogu Stepinca počne ozbiljno razmatrati," kaže Puhovski.
"Za sada se radi o tome da je pozicija Katoličke crkve u Hrvatskoj da bi s jedne strane željela naglasiti hrabrost, dapače herojstvo Stepinca u otporu ustaškim vlastima, a sa druge strane Katolička crkva u Hrvatskoj nikada zapravo nije osudila samo ustaški režim, a da nije usput dodala 'druge totalitarizme' i slično, i nije preuzela svoju odgovornost da to što se u to vrijeme događalo", dodaje.
Puhovski, koji o Irineju misli upravo suprotno nego papa, kaže za Stepinca da sigurno nije bio zločinac, ali da svojim intelektualnim i moralnim kvalitetama nije bio dorastao teškom vremenu u kojem se našao. pa da je možda baš time i podoban za sveca. On vjeruje da će Stepinac kad-tad biti proglašen svetim.
"A onda će to biti još jedan dokaz da je Hrvatska pobijedila Srbiju, ili – sa druge strane – u Srbiji još jedan dokaz da postoji kominternovsko-vatikanska i ina zavjera protiv srpstva", kazao je.
Sociolog religije Ivan Markešić u izjavi za javnu televiziju odbacio je teze kako je papa tako postupio jer je iz Argentine, pa da ne zna dovoljno o europskim pitanjima. Po njegovoj ocjeni, ovaj slučaj treba razumjeti u kontekstu činjenice da je papa Franjo papa dijaloga, a ne konfrontacija.
"Smatram ovo njegovo nastojanje pozitivnim i korisnim i za hrvatsku državu, i za Katoličku crkvu u Hrvatskoj i za Srpsku pravoslavnu crkvu. On traži jedno pomirenje u kršćanskom duhu, traži mogućnosti koje tu trebaju biti", kazao je Markešić.
Facebook Forum