Evropski lideri, izuzev britanske premijerke Therese May, okupljaju se na neformalnom samitu u Rumunjskoj kako bi još jednom razmotrili budućnost Unije nakon izlaska Velike Britanije. Samit u gradu Sibiu u Transilvaniji održava se uoči izbora za Evropski parlament krajem maja.
"Ovo je prvi samit bez Brexita i svima je laknulo", ocijenio je jedan od visokih evropskih dužnosnika koji je uključen u pripremu samita.
"Mi ćemo braniti jedinstvenu Evropu - od istoka do zapada, od sjevera prema jugu", navodi se u nacrtu izjave na vrhu.
"Osjećaj nesigurnosti može se prevladati samo ako EU djeluje jedinstveno i ukoliko evropsko vodstvo pošalje jasnu poruku da je spremno nastaviti sa daljim procesom evropskih integracija", istaknuo je rumunjski predsjednik Klaus Iohannis, domaćin sastanka, koji je ranije bio i gradonačelnik Sibiua.
Na sastanku će se nastojati dogovoriti "Deklaracija iz Sibiua" - izjava od 10 točaka u kojoj se navode obavezne reforme u raznim područjima, koju diplomati već sada ironično nazivaju "deset zapovijedi" kojim će se u svom radu rukovoditi i buduća Evropska komisija.
Također će se raspravljati o privremenom "strateškom planu" koji će izraditi predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk. Taj dokument naći će se pred evropskim liderima na sastanku na vrhu koji se bi se trebao održati ili krajem maja ili početkom juna kada će se znati ishod izbora. O tim rezultatima će zavisiti sastav sljedeće Komisije koja je izvršno tijelo Unije.
Prioriteti o kojima se raspravlja u Sibiuu također uključuju vladavinu prava i unutarnju sigurnost, kao i globalnu ulogu Evrope.
Iako se, kako agencija Reuters ističe, radi o samitu sa izraženim simbolizmom, jer održava se na Dan Evrope, u rumunjskom gradiću Sibiu, koji ima njemačke i mađarske korijene, i to 15 godina nakon širenja EU na istok, čime je i formalno srušena podjela Evrope koju je odredila Željezna zavjesa, mnogo je pitanja koja i danas dijele Evropu - od migracije do demokratskih standarda, od borbe s Brexitom do rasta populizma i do suočavanja s vanjskim izazovima, od Kine i Rusije do Sjedinjenih Država.
Međutim, mnogi lideri imaju svoje prioritete. Primjerice, francuski predsjednik Emmanuel Macron želi upozoriti na klimatske promjene i njene posljedice po globalni razvoj, dok se premijer Mađarske Viktor Orban prepire sa svojim kolegama zbog imigracije i stvara antiimigrantsku koaliciju nakon što su mu evropski pučani zaprijetili izbacivanjem iz Evropske pučke stranke.
Promatrači ističu da će zasigurno biti zanimljivi razgovori evropskih čelnika na marginama samita oko najviših funkcija u Uniji. Za sada su ključni kandidati njemački konzervativac Manfred Weber i nizozemski socijalist Frans Timmermans, koji pripadaju najvećim grupacijama u Evropskom parlamentu. Spominju se također i glavni pregovarač EU za Brexit Michel Barnier, kao i Margrethe Vestager, koja je kao članica Evropske komisije nametnula ogromne kazne tehnološkim divovima Googleu i Appleu zbog kršenja evropskih propisa i zloupotreba u poslovanju.
Predstojeći, deveti izbori za Evropski parlament održat će, ovisno od članice do članice u razdoblju od 23. do 26. maja kada će 350 milijuna građana EU-a s pravom glasa ponovo imati priliku izabrati 705 zastupnika u evropskom zakonodavnom tijelu.
Facebook Forum