Predsjedavajući i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik i Šefik Džaferović potpisuju u Turskoj Sporazum o slobodnoj trgovini s tom zemljom. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH na ovom je sporazumu radilo skoro tri godine, uz kako, kaže ministar Mirko Šarović, brojne opstrukcije.
Šarović u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) objašnjava kakve sve benefite BIH dobija novim sporazumom. On kaže da će se benefiti za privredu BIH trebali bi se osjetiti veoma brzo.
RSE: Članovi Predsjedništva BiH su danas u Turskoj potpisuju, između ostalog, i sporazum o slobodnoj trgovini sa Turskom. Šta će to značiti za Bosnu i Hercegovinu?
Šarović: Taj dokument – Ugovor o slobodnoj trgovini, kako se on službeno zove, je vrlo značajan i unaprijeđen zbog širenja zone slobodne trgovine i novih pogodnosti koje će naši izvoznici imati kada je u pitanju trgovina sa ovom važnom zemljom koja je u pet-šest najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera Bosne i Hercegovine. To se, prije svega, odnosi na vrlo zatvorenom tržištu usluga i javnih nabavki u Turskoj. To će da iskoriste neki naši privrednici, naravno, i mi otvaramo tržište usluga Turske u BiH u nekim drugim oblastima i to će da osjete građani naše zemlje. Za nas je važno to što ćemo, po prvi put u trgovini sa Turskom, imati bescarinsku kvotu jasno definisanu u Ugovoru sa Turskom za hranu životinjskog porijekla, prije svega mislim na meso goveda, ovaca i piletine, ali i poluproizvoda kao što je kaurma. To do sada nije bio slučaj.
Turske carine dosežu i do 100, 120 posto, a godišnje smo, zahvaljujući ličnom angažmanu ministarstva i nekih drugih faktora u Bosni i Hercegovini, proteklih nekoliko godina imali jednostranu i dozvoljenu količinu za izvoz mesa u Tursku, ali je to zavisilo od slučaja do slučaja, što nije bio kontinuitet i nije se moglo planirati na duge staze. Ovo je taj iskorak i samo neki od benefita koje ćemo u budućnosti dobiti u trgovini sa Turskom.
'Sporazum je bolji od dosadašnjeg i mislim da će, kada je u pitanju meso, izvoz dostići cifru od 200 miliona KM.'
Obezbjeđen je i ugovorni izvoz ulja i glukoznog šećera koji dolazi iz jedine kompanije u Bosni i Hercegovini iz Kozarske Dubice, brašna, kao i nekih drugih proizvoda. Zbog toga smatram da je ovaj sporazum bolji od dosadašnjeg, moderniji, daje nam veće šanse i mislim da će, kada je u pitanju meso, taj izvoz dostići cifru od 200 miliona KM (više od 102 miliona eura), što je četiri puta više nego što je to bilo do sada.
RSE: U jednom intervjuu ste rekli da bi BiH sada u Tursku na godišnjoj osnovi trebala izvoziti do 15 hiljada tona mesa?
Šarović: Trinaest hiljada je zagarantovano, to je dio dogovora. To je blizu ove moje prognoza a to su u nekoliko narednih godina i mogućnosti Bosne i Hercegovine. Veće količine u ovom trenutku mi ni nemamo. Ali, ako to bude kontinuitet i iskoristimo u narednih četiri-pet godina ove količine, onda će se i ulaganja u ovaj sektor povećati, biće više farmera, više farmi sa mnogo više grla stoke i onda ćemo, vjerovatno, više biti u mogućnosti da tražimo veću kvotu, što je cilj. Ovo je za narednih nekoliko godina sasvim dovoljna količina.
RSE: Bosna i Hercegovina će biti druga zemlja kojoj će Turska, pored Singapura, dozvoliti slobodan pristup uslugama i trgovini.
Šarović: Tako je. Mi smo jedina zemlja pored Singapura. To nemaju ni Srbija ni Hrvatska, a imaju Sporazum o slobodnoj trgovini. Upravo zbog te dobre ispregovarane pozicije Bosne i Hercegovine trebamo to sad iskoristiti. Ja se lično radujem što dolazi do potpisivanja ovog Sporazuma, nakon šest, sedam mjeseci otezanja, odugovlačenja, ponekad opstrukcija, što je za mene bilo potpuno neprihvatljivo. Mislim da će trud cjelokupnog ministarstva doći do izražaja, a najveću korist imaće ekonomija Bosne i Hercegovine i zbog toga moje lično zadovoljstvo zbog današnjeg dana.
RSE: Jednom prilikom ste rekli da ste tri godine radili na ovom Sporazumu. Moram Vas pitati od koga su dolazile opstrukcije i zbog čega Vi ne potpisujete danas ovaj ugovor?
Šarović: To je odluka Predsjedništva BiH i Savjet ministara je, što je logično, predložio resornog ministra, ali, evo da kažem, ja to ne stavljam u prvi plan. Predsjedništvo BiH je odlučilo drugačije. Za mene je najveća satisfakcija to što se Sporazum potpisuje danas. Na njemu je i sada uvijek pečat Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, bez obzira ko to potpisao. Hvala Predsjedništvu što je donijelo odluku da ovaj Sporazum potpiše, zanemarujem to što ja nisam potpisnik i to sve stavljam u drugi plan.
Suština je interes zemlje i to je najvažnije. Pregovarali smo tri godine, od 2015., završili smo pred izbore 2018. godine. Jednom prilikom sam rekao da je i tada bilo opstrukcija da se on stavi na dnevni red sjednice Predsjedništva BiH. Zbog toga je otkazana posjeta Erdogana (Recep Tayyip, turski predsjednik, prim. aut.) Bosni i Hercegovini, jer je to trebalo da bude mnogo ranije. Jedan član Predsjedništva Bosne i Hercegovine je dva-tri puta skidao sa dnevnog reda sjednice. Bilo je otezanja i u ovom sazivu, možda nedoumica i straha da se ide u novi angažman sa Turskom. Sa mnom su kontaktirali svi članovi Predsjedništva u posljednjih nekoliko sedmica, a ja sam davao odgovore. Ja imam potpuno jasan stav.
'Turska je potpuno važan partner BiH.'
Turska je potpuno važan partner Bosni i Hercegovini i nemam nikakve dileme o tom pitanju. Interes je cijele zemlje, svakog njenog dijela, uostalom pomenuo sam glukozni šećer, on ide iz Republike Srpske, ne ide meso sa Širokače i Baščaršije, ono ide iz Semberije, Posavine i biće zadovoljni partneri, a oni su najvažniji. To etničko gledanje koje dolazi od političara, za mene je potpuno pogrešno i najvažnije je ono što misle privrednici. Taj princip i ta politika je pobijedila i skršene su sve rezerve koje su bile po ovom pitanju. Zonu slobodne trgovine ova zemlja treba da širi na sve zemlje, na Tursku, Kinu, Rusiju i susjede. Kada je u pitanju Hrvatska i Srbija, ministarstvo je vodilo takvu politiku, i lično nisam odstupao nikada od samog početka do samog kraja.
Facebook Forum