Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je novu rezoluciju o seksualnom nasilju kao oružju rata nakon što je Njemačka, koja je predložila rezoluciju, iz nacrta uklonila istražni mehanizam što su zahtijevale Rusija i Kina, te formulaciju o seksualnim i reproduktivnim pravima po zahtjevu SAD koje su prijetile da će uložiti veto, što prema pisanju svjetskih medija ukazuje na sve veći jaz između Vašingtona i njegovih evropskih saveznika.
Razvodnjena borba
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija usvojilo je razblaženu rezoluciju o sprječavanju seksualnog nasilja u sukobima koja je uglavnom lišena suštine intervencijama SAD i Rusije, prenijela je agencija Frans pres (Agence France-Presse).
Za njemački prijedlog rezolucije je glasalo 13 članica, dok su uzdržane bila Rusija i Kina koje su saopštile da se protive seksualnom nasilju u sukobima, ali su, kako navodi AFP, odbacile "labava tumačenje" u tekstu i "manipuliranu" borbu za stvaranje nove strukture u UN i "prelaženje preko" postojećih mandata.
Originalni njemački tekst je tražio uspostavljanje formalne radne grupe, osnivanje mehanizama za privođenje pravdi odgovornih i razvijanje zaštite žrtava priznavanjem prava na njihova seksualna i reproduktivna prava, ukazuje AFP i dodaje da su se Kina, Rusija i SAD protivile mehanizmu i radnoj grupi, dok je Vašington prijetio vetom zbog spominjanja reproduktivnih prava.
Jedan diplomata je, ukazuje AFP, rekao da je rezolucija "toliko redukovana da je sada neadekvatna i da nije mnogo ostalo", dok je drugi rekao da su "Amerikanci uzeli pregovore za taoce zbog svoje ideologije".
Kako se pokušaj sprječavanja seksualnog nasilja pretvorio u raspravu o abortusu
SAD su bile spremne da stave veto na rezoluciju ističući sve veći jaz između Vašingtona i njegovih evropskih saveznika i sve veću izolaciju SAD u multilateralnim institucijama pod predsjednikom Donaldom Trampom (Donald Trump), ali je Njemačka popustila i uklonila sporne formulacije, piše Forin polisi (Foreign Policy).
Pored za SAD neprihvatljivog termina "seksualno i reproduktivno zdravlje" koje navodno upućuje na abortus, u pregovorima su iz prijedloga rezolucije uklonjeni i drugi ključni elementi, među kojima i uspostavljanje nadzornog tijela UN za prijavljivanje zločina, piše Forin polisi, dodajući da su crvene linije Vašingtona bile i implikacije po budžet UN-a povezane s novim mehanizmom i spominjanje Međunarodnog krivičnog suda.
Povjerljiva poruka iz kancelarije državnog sekretara Majka Pomepa (Mike) upućena ambasadi SAD u Berlinu i misiji SAD u UN, jasno je stavila do znanja da je njemačka inicijativa razgnjevila Trampovu administraciju i naložila američkim diplomatama da obavijeste njemačku vladu da će SAD glasati protiv ako ne budu uklonjene sporne odredbe.
U diplomatskoj poruci se Njemačka kritikuje zbog "ishitrenog" procesa i skraćenog vremena koje nije omogućilo članicama da predstave svoju poziciju ili raspravljaju o kompleksnim pitanjima.
U poruci se naglašava, navodi Forin polisi, da su SAD snažno posvećene sprječavanju seksualnog nasilja u sukobima i privođenje pravdi odgovornih, ali da ne mogu prihvatiti referencu "seksualno i reproduktivno zdravlje" zato što ne podržavaju niti promovišu abortus.
Termin "seksualno i reproduktivno zdravlje" se decenijama koristi u međunarodnim institucijama, ukazuje Forin polisi i dodaje da su organizacije za ženska prava osporavale stav Trampove administracije da seksualno i reproduktivno zdravlje znači odobravanje abortusa, kao i da su isticale da međunarodna zajednica ne može rješavati problem seksualnog nasilja u sukobima bez priznanja značaja tog pitanja.
Nesavjesni savez koji odbacuje napredak
U posljednjih nekoliko mjeseci, Trampova administracija zauzela je čvrstu poziciju odbijajući da pristane na bilo kakve dokumente UN-a koji se odnose na seksualno ili reproduktivno zdravlje, jer smatraju da takva formulacija podrazumijeva podršku abortusa. Pored toga, piše britanski list Gardijan (The Guardian), SAD se protive upotrebi riječi "rod", smatrajući je pokrićem za liberalnu promociju transrodnih prava.
U nacrtu rezolucije, u koju je Gardijan imao uvid prije debate u Vijeću sigurnosti UN-a, sporna fraza se spominjala samo jednom, u klauzuli koja "poziva entitete i donatore Ujedinjenih nacija da pruže nediskriminatorne i sveobuhvatne zdravstvene usluge, koje uključuju seksualno i reproduktivno zdravlje, psihosocijalne, pravne i podršku za život i druge multisektorske usluge za žrtve seksualnog nasilja, uzimajući u obzir specifične potrebe osoba s invaliditetom."
Evropske države, predvođene Njemačkom, Velikom Britanijom i Francuskom, odupirale su se napuštanju formulacije o pristupu planiranju porodice i ženskim zdravstvenim klinikama, jer vjeruju da bi to značilo odustajanje od rezultata postignutih posljednjih desetljeća u smislu međunarodnog priznavanja ženskih prava.
U slučajevima neslaganja u Vijeću sigurnosti, navodi list, članice se često vraćaju na prethodno prihvaćeni tekst, ali su SAD jasno stavile do znanja da više neće prihvatati formulacije iz Rezolucije o seksualnom nasilju iz 2013. godine, što je prema riječima specijalne predstavnice UN-a o seksualnom nasilju u sukobu Pramile Paten (Patten) kritično, jer je riječ o ogromnoj kontradikciji "da govorite o pristupu usmjerenom na preživjele i da nemate formulaciju o uslugama seksualne i reproduktivne zdravstvene zaštite".
"Prije Trampove administracije, mogli smo uvijek računati na Amerikance da će nam pomoći da je branimo", rekao je diplomata koji je tražio da ostane anoniman zbog osjetljivosti pregovora, piše Gardijan. "Sada je to nesvjesni savez SAD-a, Rusa, Svete Stolice, Saudijaca i Bahreinaca, koji odbacuju postignuti napredak."
Rezolucija kao slovo na papiru
Ministar vanjskih poslova Njemačke Hajko Mas (Heiko Maas) i glumica Anđelina Džoli (Angelina Jolie), jedna od osnivačica Inicijative za sprječavanje seksualnog nasilja u sukobima (Preventing Sexual Violence in Conflict Initiative), u tekstu u Vašington postu (The Washington Post) su istakli potrebu da se više uradi u borbi protiv upotrebe silovanja kao ratne taktike te su iznijeli tri pitanja u borbi za sprječavanje seksualnog nasilja.
Na prvom mjestu, potrebno je da počinioci seksualnog nasilja budu odgovorni, navode oni, dodajući da će se boriti protiv pokušaja slabljenja sistema međunarodne krivične pravde koja ima suštinsku ulogu kada vlade ne mogu ili neće da osiguraju pravdu za najteže ratne zločine. Oni ukazuju da su njemački tužioci 2014. pokrenuli istragu o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti Islamske države u Iraku i Siriji, što je dovelo do prvih međunarodnih naloga za hapšenje mučitelja jazidiskih žena i do toga da se ti zločini klasifikuju kao genocid.
Drugo, istakli su Mas i Džoli, potreban je bolji nadzor, pošto su rezolucije Vijeća sigurnosti UN samo slova na papiru ako se ne osigura njihovo sprovođenje. Oni navode da mnoge strane u sukobima, koje je naveo generalni sekretar UN-a zbog silovanja ili drugih oblika seksualnog nasilja, uopšte ne poštuju svoje obaveze, zbog čega je Njemačka predložila da se ojačaju kanali preko kojih informacije o nepridržavanju dolaze do Vijeća sigurnosti i njegovih odbora za sankcioniranje čime se osnažuje rad radne skupine Vijeća sigurnosti.
Mas i Džoli ukazuju da se na kraju mora povećati podrška žrtvama seksualnog nasilja i osigurati da se one čuju, pošto je često zanemaren pristup koji uključuje žrtve, među kojima su i dječaci ili muškarci i djeca začeta silovanjima. Sve žrtve, ističu u tekstu u američkom listu, zaslužuju pun pristup pravdi, nadoknadi i finansijskoj podršci koja bi dovela do dostojanstvenog života i mogućnosti da imaju ulogu u promjeni društva.
Glas žrtve - preživjela silovanje na Kosovu
Britanski list Indipendent (The Independent) prenosi glas žrtve, žene koja je preživjela seksualno zlostavljanje tokom rata na Kosovu prije 20 godina, a što joj je, kako kaže, zauvijek promijenilo život. Sihana - čije je ime promijenjeno kako bi se zaštitio njen identitet – po prvi put je javno ispričala svoju priču o sudbini koju dijeli s približno 20.000 žena i djevojaka koje su silovane tokom 14-mjesečnog sukoba.
Britanski list podsjeća kako su 15. januara 1999. godine - nakon višegodišnje napetosti i sukoba u regionu - srpske snage napale selo Račak na Kosovu, ubivši 45 albanskih građana. Sljedeći mjesec je zvanično počeo rat. "Kada je rat puknuo, to je bila katastrofa", kaže Sihana. Hiljade ljudi je ubijeno - Srba i Albanaca - i imovina je spaljena do temelja. Slično kao u Bosni i Ruandi, počela je strategija etničkog čišćenja, gdje je silovanje korišteno kao sredstvo rata, piše Independent.
Sihana je bila u kući punoj djece i žena kada ju je silovao pripadnik srpske paravojne formacije. Muškarci su odveli pet mlađih žena u odvojene sobe i silovali ih. "Silovali su nas dok im nije bilo dovoljno. Djeca su vrištala, starice su vrištale, mi smo vrištale", prisjeća se Sihana.
Danas 49-godišnja Sihana živi sa suprugom i petoro djece, naglašava da je ljuta što "niko nije kažnjen" za ono što joj se dogodilo. "Prošlo je 20 godina, ali to je rana koja nikada ne zacjeljuje", izjavila je Sihana za Independent dodajući kako je njen život sličan životu oko 20.000 žena koje su silovane, te da zna da u njihovim životima nema više zadovoljstva.
"Samo se nadam da će moje slomljeno srce biti izliječeno. Samo se nadam da nikad neću čuti da je žena ponovo silovana... Žene nisu zaštićene. To se dogodilo zato što nismo bili zaštićeni."