Tekst: Amir Purić
U Europi se ovih dana obilježava sedmica medijske pismenosti koju je inicirala Europska komisija. Iz Komisije su saopštili da je visok nivo medijske pismenosti ključni faktor koji omogućuje građanima da donose informisane odluke u digitalnom dobu, te naglasili da medijska pismenost predstavlja preduslov za funkcionisanje demokratije.
Gdje se Bosna i Hercegovina nalazi po pitanju medijske pismenosti možda najbolje ilustruje aktuelni slučaj s epidemijom morbila u Sarajevu. Antivakcinacijska propaganda označena je kao mogući uzročnik drastičnog pada obuhvata MRP vakcinom u posljednjih nekoliko godina.
Iz Zavoda za javno zdravstvo ustvrdili su da se to desilo zbog odbijanja roditelja da vakciniraju djecu, a direktor Hitne pomoći Kantona Sarajevo apelovao je na roditelje da se odupru antivakcinacijskom lobiju i da na vrijeme vakciniraju svoju djecu. Jedan od razloga zašto je ova vrsta propagande naišla na plodno tlo u BiH jeste i nizak nivo medijske pismenosti bh. društva, mišljenja je Emir Zulejhić sa medijske platforme Raskrinkavanje.ba.
“Vidimo da nam se vraćaju epidemije bolesti koje smo kao civilizacija pobijedili prije stotinu godina, a razlog toga je ogroman broj manipulacija i veliki lobi koji zagovara narative u kojima se tvrdi da vakcine imaju neke povezanosti sa autizmom, sa smrtnim slučajevima djece, što nema činjenično utemeljenje u bilo kakvim istraživanjima ili ozbiljnim radovima”, kaže Zulejhić za RSE.
Platforma Raskrinkavanje prati medijske objave, te provjerava i ocjenjuje one čija kredibilnost djeluje upitno. Tako su prošle godine analizom jednog lažnog članka o štetnosti vakcina utvrdili da je 16 portala iz regije, većinom anonimnih, prenijelo tu vijest. Takvi portali najčešće nemaju podataka o vlasništvu, odgovornim osobama, niti o tome ko stoji iza objavljenih članaka. Ali, imaju desetine hiljada pratitelja na društvenim mrežama.
Zulejhić navodi da jedan od portala, za kojeg je karakteristično prenošenje lažnih vijesti, za dijeljenje linkova na Facebooku koristi čak 82 stranice koje ukupno imaju više od šest miliona pratitelja. “To nam govori koliko zapravo imaju utjecaja svi ti lažni mediji koje gotovo u svakom slučaju prati minimalno po 50 ili 100 hiljada ljudi”, kaže Zulejhić.
Medijska pismenost nije dio formalnog obrazovanja u BiH
Najviše napora na promicanju medijske pismenosti u BiH čine nevladine organizacije, međutim, neophodno je i da se uključi država, upozoravaju stručnjaci. Lea Čengić je prije šest godina uradila jedno od pionirskih istraživanja na ovu temu i tada je analizirala faktore koji utiču na razvoj medijske pismenosti. U međuvremenu, kako kaže, nije bilo značajnijeg napretka u ključnim segmentima, poput obrazovanja.
“U području medijskog odgoja, koji jeste najznačajniji segment, nije se puno uradilo. Dok su zemlje u susjedstvu već odavno implementirale medijsku pismenost u svoje nastavne planove i programe, mi u Bosni i Hercegovini tu nažalost nismo napravili veliki iskorak”, ističe Čengić.
Sanela Hodžić, istraživačica Mediacentra Sarajevo i koautorica nedavno objavljene publikacije o medijskoj i informacijskoj pismenosti u BiH, na osnovu uvida u školske kurikulume ocjenjuje da je medijska pismenost građana veoma niska.
“Tako na primjer u osnovnim školama imamo samo 20-ak časova koji su posvećeni medijskoj pismenosti u okviru drugih predmeta i neki parcijalni uvidi iz par škola pokazuju da medijska pismenost nastavničkog kadra nije adekvatna, posebno kada je riječ o procjeni vjerodostojnosti izvora i traganja za kvalitetnim informacijama”, rekla je Hodžić za RSE.
Upravo slučajevi poput antivkacinacijske propagande pokazuju da je potrebno educirati sve kategorije stanovništva, naglašava Lea Čengić.
“Ne postoji kategorija koja nije u nekoj vrsti opasnosti. Počevši od najmanje djece koja maltene nekontrolisano gledaju crtane filmove i druge video sadržaje, preko djece u osnovnim i srednjim školama koje nekritički pristupaju sa različitim informacijama i dolaze na taj način pod određeni pritisak savršenstva kojeg mediji plasiraju, do ljudi srednje dobi i starijih ljudi koji su možda najpodložniji širenju dezinformacija i fenomenu fake newsa“, pojašnjava ona.
Kako spasiti kvalitetno novinarstvo?
Čengić smatra da zbog nekritičke konzumacije medijskih sadržaja ispašta i kvalitetno novinarstvo. “Mi smo bombardovani velikom količinom informacija i sve nam je teže napraviti tu selekciju šta je pouzdana i vrijedna informacija za nas”, kaže sagovornica RSE.
Sanela Hodžić upozorava da je medijska pismenost važna ne samo u digitalnom dobu nego i u kontekstu tradicionalnih komunikacija zato što predstavlja preduslov za uživanje prava na informiranost i slobodu izražavanja:
“Važno je da se medijska i informacijska pismenost ne svodi samo na prepoznavanje lažnih vijesti, već ona uključuje niz vještina koje su potrebne za aktivno učešće ne samo u komunikaciji nego i demokratskim procesima“
Ona dodaje da medijska pismenost ipak nije jedino rješenje za sve probleme u komunikacijskom sektoru. „U BiH je potreban razvoj medijskih politika koje uključuju i podršku za kvalitetno novinarstvo i promociju transparentnosti medijskog vlasništva i finansiranja”, zaključuje Hodžić.
Svako treće domaćinstvo u BiH nema pristup internetu
Kvantitativni podaci o medijskoj pismenosti građana BiH su još uvijek šturi, ali na primjeru upotrebe informaciono-komunikacionih tehnologija vidljivo je da Bosna i Hercegovina zaostaje za zemljama Europske unije i najbližim susjedima. Tako je iz podataka Agencije za statistiku za 2018. vidljivo da gotovo svako treće domaćinstvo u BiH nema pristup internetu.
U poređenju sa susjednim državama, broj domaćinstava u BiH koja imaju pristup internetu (69 posto) manji je za tri posto u odnosu na Srbiju i gotovo 13 posto u odnosu na Hrvatsku. Prema podacima iste institucije, oko 24 posto stanovništva BiH nikad nije koristilo internet.
U zemljama jugoistočne Europe penetracija interneta je dva posto veća nego u BiH, međutim, i regija u ovom segmentu značajno zaostaje za zapadnom i sjevernom Europom gdje više od 90 posto stanovništva koristi svjetsku internetsku mrežu, pokazuju podaci iz izvještaja Digital Global za 2018. godinu.
Facebook Forum