Britanski parlamentarci će večeras po četvrti put u dva dana glasati o Brexitu. Nakon što su u utorak odbili revidrani sporazum premijerke Therese May sa Briselom, i sinoć u tri dramatična kruga odbacili izlazak iz EU bez sporazuma i mogućnost tenhičkog produženja izlaska do 22. maja, parlament će glasati o tome da li da odlože izlazak Velike Britanije iz EU.
Ukoliko odobre izlazak, premijeka May, suočena sa ozbiljnom erozijom autoriteta, jer su čak i njeni ministri glasali suprotno od njenog zahtjeva, moraće da se obrati predsjedniku Evropskog savjeta Donaladu Tusku i izloži zašto i na koliko dugo tražu odlaganje izlaska iz EU.
Tusk već nagovještava da bi duže odlaganje Brexita bilo prihvatljivo.
Glasanje u četvrtak stiže dan nakon haotičnih scena u britanskom parlamentu House of Commons, u kojem je na kraju odbačena mogućnost opcije izlaska iz EU bez sporazuma. Više od deset ministra premijerke Therese May, uzdržalo se od glasanja umjesto da podrže njenu opciju odnosno mogućnost izlaska 29. marta bez sporazuma.
Ministar finansija Philip Hammond je za Sky to jutros obrazložio „konfuzijom“, ali je dodao da „ne očekuje da će biti masovnog izbacivanja iz vlade kao rezulat sinoćenjeg glasanja“.
Od njih 13 samo je ministrica rada i penzionisanja Sarah Newton koja je glasala protiv, podnijela ostavku.
May, koja je posljednjih mjeseci doživjela seriju ponižavajućih poraza i posljednja dva dana sa napuklim glasom ne odustajući pokušavala da osugura podršku za u ponedjeljak naveče revidirani plan sa EU, planira i treći pokušaj da natjera prarlamentarce da podrže njen Brexit sporazum.
Datum za, kako kažu, „smisleno glasanje“ još nije utvrđen, ali je May poručila da ukoliko sporazum ne prođe vjerovatno će biti potrebno dugotrajnije odlaganje Brexita.
Britanska vlada kaže da mogu biti dva scenarija, kratko odlaganje i mnogo duže, a sve zavisi od toga da li će njen treći pokušaj da dobije podršku za postojeći sporazum uspjeti. Ukoliko bi se parlamentraci predomislili i podržali plan prije predstojećeg summita EU u Briselu zakazanog za 21.mart onda bi, kako navodi BBC, produženje roka bilo traženo samo do 30. juna.
No, kako sve dosadašnje naznake govore da bi May mogla dobiti još jednu odbijenicu, poručeno je to već jutros iz njenog konzervativnijeg tvrdo brexiterskog krila stranke, biće potrebno duže odlaganje, a to onda povlači i učešće Britanije na izborima za Evropski parlament (EP) u maju.
U svakom slučaju ako May bude tražila produženje Člana 50, predsjedniku Evropskog savjeta Donaldu Tusku moraće pismeno da obrazloži zašto i na koliko dugo.
U dokumentu u kojem su definsani parametri za bilo kakvo odlaganje se navodi da vlada mora imati konkretan datum odlaska i da će Britanija ostati punopravna EU članica tokom produženog perioda.
„Dok Član 50 ne određuje kako će bilo koja strana tražiti produženje, vlada vjeruje da bi bilo odgovarajuće da premijerka piše predsjedniku Evropskog savjeta, podctavajući zašto Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) traži produženje i na koliko dugo“ stoji u dokumentu koji je citirao Reuters.
Jutros je predsjednik Evropskog savjeta, Donald Tusk rekao da bi EU trebalo da bude otvorena za produženje dužeg izlaznog perioda za UK.
Kako je napisao na Twitteru, u konsulatcijima uoči summita sljedeće sedmice sa liderima drugih 27 članica on će apelovati da "budu otvoreni za dugo produženje ako UK smatra da je neophodno da ponovo razmotre svoju Brexit strategiju i izgrade konsenzus oko nje“.
I Irski ministar vanjskih poslova Simon Coveney je podržao tu ideju rekavši da bi EU mogla ponuditi odlaganje izlaska iz bloka do 21 mjesec, ako bi to vodilo do, kako je rekao, „fundamentalnog promišljanja“ o britanskoj politici o tom pitanju.
„Ako imate duže produženje Člana 50, to otvara debatu na mnogo širi način o sveukupnom pristupu koje Ujedinjeno Kraljevstvo ima o Brexitu. To bi moglo obezbijediti funadmentralno promišljanje" rekao je Coveney za radio RTE. O on smatra da u tom slučaju Britanci treba da glasaju na izborima za EP.
„Ako imate dugo produženje, recimo od 21 mjeseca do kraja 2020- koliko god da taj period bude, onda Britanci imaju zakonsko pravo na predstavljanje u EP i stoga moraju učestovati na izborima“ smatra irski šef dilomatije.
Iz Evropske komisije je pak stigao ovakav odgovor:
„Postoji samo dva načina izlaska iz EU: sa ili bez sporazuma. Evropka unija je pripremljena za oba," poručeno je.
Eksplicitniji u iskazivanju nezadovoljstva je bio Guy Verhofstadt, predsjednik liberala u EP i pregovarač za Brexit te institucije. Retweetujući poruku Tuska on je poručio:
"Ni pod kakvim okolnostima produženje u mraku! Osim ukoliko ne postoji jasna većina u britanskom pralamentu za nešto precizno, nema razloga da se Evropski savjet saglasi sa produženjem. Čak i prijedlog koji je za večeras podnijela britanska vlada to priznaje", napisoa je Verhofstadt.
No EU definitivno mora sačekati ishod večerašnjeg glasanja kao i još jednog trećeg pokušaja May da dobije podršku za revidirani sporazum sa Briselom koji je, kako ona tvrdi ponudio dodatne garancije za ključnu tačku spora, zaštitnu mjeru „backstop“ na granici Irske i Sjeverne Irske, da bi se izbjegla tvrda granica između UK i EU, ali i osiguralo da Britanija ne ostane zaglavljenau carinskoj uniji sa blokom i nakon izlaska.
Međutim pravni savjetnik britanske vlade Geoffrey Cox je u utorak zadao udarac premijerki tvrdnjom da nikakve nove garancije u odnosu na novembarski sporazum nijesu date.
