Početkom februara State Department pozvao je zemlje širom svijeta da preuzmu svoje državljane - strane borce, ali i žene i djecu, koji su u zatvorima u dijelu Sirije koji kontroliraju kurdske snage.
Ovaj poziv upućen je nekoliko dana prije nego je održan sastanak Koalicije za borbu protiv "Islamske države" (IDIL) u Washingtonu, 6. februara, na kojem su sudjelovali ministri iz 79 zemalja članica Koalicije.
Na sastanku, kojem je prisustvovao i ministar za vanjske poslove Bosne i Hercegovine Igor Crnadak, državni sekretar SAD-a Mike Pompeo još jednom je potcrtao kako zemlje članice Koalicije moraju preuzeti svoje državljane koji su se borili u Siriji, te ih procesuirati na domaćim sudovima.
U kurdskim zatvorima bilo je oko 850 bivših militanata IDIL-a iz različitih zemalja svijeta. Ovaj broj, prema informacijama iz kurdskih organizacija, sada, nakon oslobađanja dijelova oko grada Deir-ez-Zor od kraja 2018. godina dosad, iznosi oko 1.500 boraca.
Poznato je da su najmanje dva bh. državljana u jednom ovakvom zatvoru u blizini grada Kamišli u sjevernoj Siriji, i to od 2017. godine. Riječ je o mladićima koji su u Siriju otišli prije nekoliko godina kako bi se borili na strani IS-a. Jedan od njih je iz Sarajeva, drugi iz Velike Kladuše.
Vijeće ministara BiH u vezi s ovim je prije nekoliko mjeseci najavilo formiranje koordinacionog tijela koje će se baviti ovim pitanjima, a koje će činiti predstavnici ministarstava i sigurnosnih agencija.
U zajedničkoj izjavi nakon sastanka u Washingtonu, ministri u Koaliciji za borbu protiv IDIL-a ili Daeša osvrnuli su se, između ostalog, i na pitanja stranih boraca, kazavši:"Sirijske demokratske snage (SDF) pokazale su jasnu posvećenost da ovim ljudima pruže siguran i human tretman dok su u zatvorima. Sjedinjene Američke Države sada pozivaju druge nacije da repatriraju i procesuiraju svoje državljane koji su već neko vrijeme u zatvorima koje kontroliraju SDF-ove snage", kazao je glasnogovornik State Departmenta Robert Palladino nekoliko dana prije sastanka ministara u Washingtonu.
"Predani smo rješavanju sigurnosnih i pravnih pitanja koja predstavljaju zatvoreni IS-ovi strani teroristi, osiguravajući da se oni nikad više ne vrate na bojno polje ili presele negdje drugo gdje će izvoditi napade, trenirati, regrutirati ili na drugi način održavati ideologiju tzv. Islamske države. Posebno zabrinjava kretanje stranih terorističkih boraca ojačanih bitkama u različite regije i kontinente poput jugoistočne Azije i Afrike.
Potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere kako bi borci i pristaše IDIL-a odgovarali za njihovu podršku ili sudjelovanje u terorističkoj kampanji IDIL-a u skladu s primjenjivim pravilima međunarodnog prava. Kako bismo pomogli u ovim naporima, razmotrit ćemo razmjenu informacija o borcima i borbenim djelovanima, odnosno dokazima o borbama, između koalicijskih partnera na bilateralnoj osnovi ili, kad je to moguće, putem globalnih mreža kao što je INTERPOL. Maksimiziranje mogućnosti kaznenog progona mora ostati globalni prioritet u odnosu na strane borce teroriste i druge koji su podržali aktivnost IS-a. Za one pritvorene strane terorističke borce koji su ostali u regiji, Koalicija bi trebala nastojati omogućiti njihovo kontinuirano, sigurno i pošteno zatvaranje. Konačno, trebali bismo uložiti više napora u razvoj djelotvornih programa za radikalizaciju i reintegraciju."
U svom obraćanju sudionicima sastanka, ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak govorio je o doprinosu Bosne i Hercegovine u oblasti borbe protiv međunarodnog terorizma i IDIL-a, naglasivši da će, kao dio Globalne koalicije, BiH nastaviti aktivno doprinositi i pružati potporu Koaliciji s ciljem oporavka od štete koju je nanio IDIL. Crnadak je naglasio da postoji čvrst koncenzus u BiH, i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH, oko učešća BiH u borbi protiv međunarodnog terorizma i Islamske države, uprkos brojnim unutrašnjim političkim razlikama.
Unatoč oslobađanju teritorija u Iraku i Siriji, navedeno je da je IDIL i dalje značajna teroristička prijetnja te da je jedino kolektivno djelovanje imperativ za rješavanje zajedničkog međunarodnog sigurnosnog izazova.
"Guantanamo na Eufratu"
Pitanje povratka bivših militanata u zemlje porijekla dodatno je aktualizirano nakon najave da će se snage SAD-a povući iz Sirije. Osim toga, broj stranih boraca u kurdskim zatvorima sve je veći kako i dalje traju ofanzive na istoku Sirije, oko grada Deir-ez-Zor, posljednjeg uporišta militantne organizacije IDIL.
Sastanak u Washingtonu bio je prvi sastanak na visokom nivou otkako je predsjednik Trump najavio povlačenje snaga iz Sirije.
Savjetnik iz Pentagona, koji je tražio da bude anoniman, za Reuters je kazao kako upravo novi poziv iz State Departmenta državama odražava dilemu koja je ostala o tome šta će biti sa zatvorenicima nakon povlačenja američkih snaga.
Dosad, evropske zemlje nisu bile voljne preuzeti državljane militante u Siriji, kao ni žene ni djecu koji su već neko vrijeme u kampovima u sjevernoj Siriji. Osim što postoje brojne prepreke za repatrijaciju ovih ljudi, brojne evropske zemlje strahuju da bi ovi ljudi nakon povratka u zemlje, zbog nedostatka dokaza, vrlo brzo bili pušteni na slobodu.
Ipak, pritisak nakon odluke SAD-a o povlačenju na ove zemlje sve je veći. Tako su sudovi u Belgiji i Nizozemskoj donijeli odluku da bi žene i djeca trebali biti vraćeni.
Nadim Houry, direktor grupe za borbu protiv terorizma Human Rights Watcha kazao je kako je trenutni status quo za strane državljane koje drži SDF neodrživ.
"Djecu bi trebalo vratiti normalnom životu. Za odrasle, oni koji su počinili zločine trebali bi odgovarati i imati pravedno suđenje. Zemlje porijekla trebaju pomoći tako što će uzeti natrag svoje državljane."
Iz HRW-a su upozorili i kako bi situacija sa stranim državljanima u kurdskim zatvorima mogla postati "Guantanamo na Eufratu", ako se ne budu poštivala prava ovih ljudi. S tim u vezi, oni zahtijevaju da bilo kakav transfer bivših džihadista bude transparentan.
Priliv stranih boraca u Siriji i Iraku skoro je zaustavljen u decembru 2017. godine, dok je tokom 2014. bio na vrhuncu.
Prema podacima State Departmenta, Sjedinjene Države imaju sporazume o razmjeni informacija s najmanje 72 međunarodna partnera kako bi identificirali i pratili putovanja osumnjičenih terorista. Otprilike 70 zemalja ima zakone za kazneni progon i kažnjavanje aktivnosti koje imaju veze s ovim, uključujući putovanje izvan svoje zemlje kako bi se pridružilo terorističkoj organizaciji. Najmanje 70 zemalja je kazneno gonilo ili uhapsilo strane terorističke borce ili njihove pomagače, a najmanje 31 zemlja koristi pojačane mjere kontrole putovanja i kretanja. Više od 65 zemalja, kao i Ujedinjene nacije, pomoglo je INTERPOL-u u kreiranju više od 25.000 profila stranih militanata. Samo nekoliko zemalja je repatriralo državljane koji su se pridružili militantima u Siriji i Iraku, a koje su držale Sirijske demokratske snage.
Bosna i Hercegovina je među ovih 70 zemalja. Odlasci na strana ratišta su od 2014. godine, prema Krivičnom zakonu krivična djela povezana s terorizmom. Prema podacima Tužilaštva BiH, u predmetima za protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim formacijama vezanim za odlaske državljana BiH na strana ratišta Sirije i Iraka dosad nije bila niti jedna oslobađajuća presuda, a ukupno je procesuirano 46 osoba (podaci iz Ministarstva pravde BiH, 2017. godina). INTERPOL je raspisao čak 90 potjernica za građanima BiH u vezi s učešćem na ratištima u Siriji i Iraku.
U Siriju i Irak od 2012. do 2017. godine otišla su 172 muškarca iz Bosne i Hercegovine i više od 60 žena, s oko 60 djece. Prema studiji Regionalnog vijeća za saradnju, poginulo je oko 60 muškaraca, a u BiH se vratilo oko 50. Militantima IDIL-a u Siriji i Iraku pridružilo se više od 40.000 stranih boraca iz čak 110 zemalja svijeta.
Facebook Forum