Ujedninjene nacije su saopštile da je 20 ljudi ubijeno u Venecueli, a više od 350 demonstranata uhapšeno ove sedmice.
“Situacija u Venecueli može izmaći kontroli sa katastofalnim posljedicama” upozorila je Michelle Bachelet (Bašle) komesarka Ujedinjenih nacija (UN) za ljudska prava.
Osporavani predsjednik Nicolas Maduro spreman je vojskom se suprostaviti Juanu Guaidu, koji se u srijedu na protestnom skupu proglasio privremenim predsjednikom i pozvao je sve, pa i vojsku da se uzdrže od nasilja kako bi se izbjegla kriza.
Venecuelanski opozicioni lider Guaido je izjavio da bi razmotrio amnestiju za osporavanog predsjednika Venecuele Nicolasa Madura ako preda vlast.
Guaido koji se samoproglasio za prijelaznog predsjednika, prije dva dana, kaže da pokušava da priđe svim sektorima u zemlji uključujućii vojsci da okonča krizu.
Maduro je započelo drugi mandat na čelu Venecuele, nakon izbora koji su obilježeni opozicionim bojkotom i tvrdnjama o krađi glasova.
Svjetska zajednica i dalje je podijeljena oko toga da li je spremna priznati prijelaznu vladu.
Istovremeno Nicolas Maduro i dalje ima ključnu podršku vojske.
SAD i više od desetak latino-američkih država, Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo podržali su Guaida, koji je na čelu venecuelanskog Nacionalnog Kongresa - nakon što je on sam sebe nazvao legitimnim predsjednikom.
Ali, Rusija je osudila podršku Guaidu, uz ocjenu da je to kršenje međunarodnog prava i da je “direktni put ka krvoproliću”.
Kina, Meksiko i Turska, takođe su podržali Madura koji pak posebno ističe podršku Vladimira Putina.
U Vrhvnom sudu u Karakasu Maduro se pojavio u četvrak i to u jeku žestokih protesta i ponovio da za njega nema odstupanja jer je legitimno izbran.
"Prije dolaska imao sam telefonski razgovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Razgovarali smo 20-tak minuta. Predsjednik Putin je uvijek pokazivao solidarnost sa Venecuelom. Izrazio je podršku Rusije i svoje vlade legitimno izabranim vlastima kao i narodu Venezuele", rekao je.
Američki državni sekretar Mike Pompeo zatražio je održavanje sjednice Savjeta bezbjednosti UN u subotu.
Na sastanku Organizacije američkih država Madurova vlada je opisana “ kao moralno bankrotirana i nedemokratska do srži.”
Trumpova administracija radi na tome da finansijski pomogne Guaida koji se za sada nalazi ne nepoznatoj lokaciji.
Visoka komesarka UN za ljudska prava Michelle Bachelet je u petak izarazila strahovanje da “situcija brzo može upasti u spiralu koju je nemoguće kontrolisati, sa katastrofalnim posljedicama” te je pozvala na hitne pregovore.
Zbog smrti 20 ljudi i hapšenja više od 350 tokom ove sedmice, Bachelet, bivša predsjednica Čilea pozvala je na nezavisnu istragu.
Nevladina organizacija iz Karakasa Observatorija za socijalni konflikt je saopštila da je ove sedmice u demonstracijama ubijeno 26 osoba.
Američki State Department je apelovao na američke građane da “snažno razmotre” napuštanje Venecuele te su naredili svom vladinom osoblju čiji ostanak nije neophodan da napuste ovu zemlju, nakon što je načelnik vojske Vencuele upozorio na opasnost od građanskog rata podstaknut “kriminalnim planom koji podržavaju SAD” da bi srušili Nicolasa Madura.
Prethodno je Maduro dao 72 sata diplomatskom osoblju SAD da napuste Venecuelu.
U obraćanju naciju uživo, ministar odbrane Vladimir Padrino je u četvrtak optužio opozicionog lidera Juana Guaida, SAD i njegove druge regionalne saveznike poput Brazila za pokušaj puča protiv Madura kojim se rizikuje “haos i anarhija” u zemlji.
“Ovdje smo da izbjegnemo, po svaku cijenu sukob između Venecuelanca. Ne može građanski rat, rat između braće razriješiti probleme u Venecueli. To može samo dijalog”, rekao je Padrino.
U značajnom udarcu osvježenoj venecuelanskoj opoziciji, ministar odbrane je iskazao nepokolebljivu podršku za, kako je rekao “našeg glavnog komandanta, građanina Nicolasa Madura”.
Guaido i njegovi saveznici optužuju Madura za uzurpiranje vlasti uz pomoć pokradenih izbora.
"Naš izazov je da obezbijedimo slobodne izbore, i mi to želimo što je prije moguće. Ali mi živimo u diktaturi", rekao je Guaido televiziji na španskom jeziku Univision.
Prethodno je Financial Times-u rekao da niko ne želi da živi u uslovima koji su sada u Venecueli, bez obzira na politiku, navodeći da već šest mjeseci ljudi nemaju vode u domovima, lijekova, niti dovoljno novca da kupe hranu.
Razgovarajući o mogućoj amnestiji za Madura, on je rekao da je vrlo sličan potez primijenjen u čileanskoj demokratskoj tranziciji.
"Te amnestije su na stolu za one koji su spremni za... obnovu ustavnog poretka", rekao je Guaido.
Ranije je, samoproglašeni prijelazni šef države, rekao da mu Ustav Venecuele omogućava da privremeno preuzme vlast, zato što su izbori bili prevara.
I pored iskazivanja jedinstva u kritičnoj situaciji osporavni Maduro se pak prema BBC-ju, osim na međunarodnom planu suočava i sa untrašnjom opozicijom zbog kršenja ljudskih prava u zemlji.
Hiperinflacija i nedostatak hrane i lijekova, u jednoj od država najbogatijih naftom na svijetu, teško su pogodili populaciju i uzrokovali odlazak miliona građana iz zemlje.
Strateški partneri, Kina i Rusija imaju velike investicije u posrnulu ekonomiju Venecuele, u koju su upumpali milijarde za trgovinske poslove i pozajmice.
Moskva na Venecuelu gleda kao na jednog od najbliskijih saveznika u regionu.
Istorija američkih intervencija u Latinskoj Americi
Osporavani predsjednik Venecule neprekidno optužuje SAD da pokušavaju da orkestriraju puč protiv njega. I dok SAD kažu da pokušavaju da sačuvaju demokratiju u Venecueli, Vašington ima veoma dugu istoriju intervencija, vojnih, i na drugi način, u latinoameričku politiku.
Još od Monroeve doktrine na početku XIX vijeka, SAD su se miješale u svakodnevne poslove zamalja latinske hemisfere, često u ime komercijalnih interesa Sjeverne Amerike ili da bi podržali desne političke grupacije protiv ljevičarskih lidera.
Ta vojna miješanja nestala su nakon kraja hladnog rata, iako su SAD bile optuživane za obezbjeđivanje, u najmanju ruku taktičke podrške udarima u Venecueli 2002., i Hondurasu 2009.
Vodeća uloga Trumpove administracije u priznavanju Juana Guaida za prijelaznog predsjednika Venecuele, vraća SAD u mnogo nasrtljiviju ulogu nego što su je imali godinama unazad.
Američka novinska agencija Associated Press (AP) osvrnula se na neke od najpoznatijih američkih intervencija u Latinskoj Americi:
- 1846: SAD su izvršile invaziju na Meksiko i okupirale Meksiko siti 1847. godine. Mirovni sporazum koji je uslijedio sljedeće godine dao je Sjedinjenim Državama više od polovine teritorije Meksika - što je danas najveći dio zapada SAD.
- 1903: SAD su organizovale nezavisnost Paname od Kolumbije i dobile suvereno pravo oko zone gdje će Panamski kanal povezivati Atlantik i pacifičke transportne rute.
- 1903: Kuba i SAD su potpisale sporazum kojim je SAD dozvoljena gotovo potpuna kontrola nad kubanskim poslovima. SAD su uspostavile pomorsku bazu u Guantanamo zalivu.
Američki marinci su neprekidno intervenisali u Centralnoj Americi i na Karibima kroz prvu četvrtinu XX stoljeća, često u svrhu zaštite američkih poslovnih interesa u momentima političke nestabilnosti.
- 1914: Američke su trupe okupirale meksičku luku Verakruz na sedam mjeseci u pokušaju da ometu razvoj Meksičke revolucije.
- 1954: Predsjednik Gvatemale, Jacobo Arbenez svrgnut je u puču koji je podržala CIA (Centralna obavještajna agencija).
- 1961: SAD su podržale invaziju u Zalivu svinja koja nije uspjela da svrgne kubanskog lidera Fidela Castra koji je imao sovjetsku podršku, ali je Vašington nastavio sa pokušajima ubistva Castra i obaranja njegove vlade.
- 1964: Ljevičarski predsjednik Brazila, Joao Goulart je zbačen u puču koje su podržale SAD, nakon kojeg je instalirana vojna vlada koja je upravljala zemljom do 1980-tih.
- 1965: Trupe SAD stigle su Dominikansku Republiku da bi intervenisale u građanskom ratu u zemlji.
- 1970-tih: Argentina, Čile i savezničke južnoameričke nacije lansirale su brutalnu kampanju represije i ubistava čiji je cilj bio percipirana ljevičarska prijetnja, poznata kao Operacija Kondor, često sa podrškom SAD.
- 1980-tih: (Ronald) Reganova administracija podržala je anti-komunističke Kontra snage protiv nikaragvanske sandinističke vlade i podržala vladu Salvadora protiv lijevih FMLN pobunjenika.
- 1983: Američke snage su izvele invaziju na ostrvo Grenada na Karibima nakon što su optužili tamošnju vladu da je postala saveznik komunističke Kube.
- 1989: SAD su izvele invaziju na Panamu da bi svrgnule Maneula Noriegu koji je vladao čeličnom pesnicom.
- 1994: Sjedinjene Države su predvodile invaziju na Haiti, da bi uklonili vojni režim instaliran pučom 1991. godine, kojim je svrgnut tadašnji predsjednik Jean-Bertrand Aristid. Invazija je vratila na vlast Aristida.
- 2002: Venecuelanski predsjednik Hugo Chavez je svrgnut na dva dana prije nego što je uspio da se vrati na vlast. On i njegovi saveznici su optužili SAD za taktičku podršku pokušaja puča.
- 2009: Predsjednika Hondurasa Manuela Zelayu svrgnula je vojska. SAD su optužene za pogoršanje situacije zbog nedovoljene osude puča.
Facebook Forum