Nemački zakon, koji stupa na snagu za godinu dana, omogućiće mnogo lakše zapošljavanje građana iz inostranstva, među njima i onih sa Zapadnog Balkana. Time će, kako upozoravaju sagovornici Radija Slobodna Evropa (RSE), odliv radne snage iz ovog regiona, postati mnogo snažniji. Preti li opasnost da zapadnobalkanske države postanu zemlje penzionera istraživali smo širom regiona.
Ministar za rad u Vladi Srbije Zoran Đorđević najavio je da će od 1. januara iduće godine biti formiran tim najeminentnijih ljudi koji bi trebalo da pomogne Vladi predlažući mere, kako bi mladi ostajali u zemlji, ali i kako bi se oni koji su otišli, vratili u Srbiju.
"Mislim da imamo šansu za to s obzirom da naša država pokazuje uspehe i trenutno se nalazi u usponu i, sa druge strane, čak i da privlačimo možda i neke druge radnike, da Srbija postane zemlja koja će biti želja za njihov boravak i život ovde", navodi Đorđević.
- Više o problemima mladih na Balkanu u rubrici 'Glasom mladih'
Još nema preciznih podataka koliko je ljudi otišlo na rad u Nemačku, ali veliki je broj onih koji odlazi, a da to nije evidentirano, izjavio je srpski ministar rada.
Srbiju već godinama napuštaju stručnjaci, posebno lekari i medicinsko osoblje, i ovaj zakon može dovesti do toga da zemlja ostane bez najvrednijih radnika, upozorava za RSE Ranka Savić, čelnica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata.
"Zaista nisam optimista da ćemo nešto suštinski promeniti za par godina, ali, u svakom slučaju, država mora već sada ozbiljno da se pozabavi ovim problemom, jer, za razliku od Nemačke, naš problem je što kada mi ostanemo bez radne snage, novu radnu snagu nećemo moći privući platama kakve su danas u Srbiji i nepoštovanjem elementarnih prava zaposlenih. Dakle, to je ono što pod hitno može da se uradi, da se bar odredbe Zakona o radu poštuju", ukazuje Savić.
Gordana Vukčević, načelnica Odseka Zavoda za zapošljavanje Crne Gore za međunarodno posredovanje u inostranstvu, za RSE navodi da je u protekle tri godine nekoliko hiljada radnika iz Crne Gore dobilo radnu vizu u Nemačkoj.
"Što se tiče dosadašnjih migracija, prema podacima koje su nam proslijedile kolege iz federalne službe za zapošljavanje Njemačke, od 2016. do 30. novembra ove godine oko 4.300 crnogorskih državljana dobilo je radnu vizu u Nemačkoj", kaže Vukčević.
Problem egzodusa radne snage muči čitav region.
Prema poslednjim zvaničnim podacima, više od 30.000 ljudi otišlo je ove godine iz Bosne i Hercegovine u inostranstvo, a dobar deo njih u Nemačku i Austriju. Poslodavci sve češće to ističu kao veliki problem za privredu BiH.
Mladen Pandurević iz Udruženja poslodavaca Federacije BiH kaže da radnike ni natprosečne plate ne mogu zadržati u zemlji.
"Naša najveća kompanija, koja zaista ima vrlo dobre uslove za rad, mogućnost karijernog napredovanja, za naše prilike visoke plate, samo u ovoj godini izgubila je osam posto kadrova, od kojih je šest odsto otišlo u inostranstvo", otkriva Pandurević i odmah dodaje da razlozi za odlazak ljudi iz zemlje nisu samo u domenu visine plata ili odnosa poslodavca i radnika.
"Sva nezavisna istraživanja govore da je to osjećaj besperspektivnosti, strah od političkih ili ratnih sukoba i želja da se djeci omogući pravilan psihološki i svaki drugi razvoj", reči su Pandurevića.
Sa Pandurevićem je saglasna i Ranka Savić, a o odlivu ljudi iz Srbije ona iznosi sledeću procenu sindikata:
"Potpuno odgovorno tvrdim da je u prošloj godini negde oko 100.000 ljudi napustilo Srbiju na razne načine jer statistika i nema sve podatke o odlascima građana Srbije u druge zemlje. A kada ovaj liberalizovani nemački zakon stupi na snagu, mislim da će se od 2020. godine ta brojka kretati negde oko 200.000 ljudi koji će napustiti zemlju."
- Može vas interesovati: Hrvatska će uvoziti i medicinske sestre i njegovateljice
Nemačka je novim zakonodavstvom odlučna da eliminiše svaku mogućnost diskriminacije u zapošljavanju.
Naime, poslodavci iz te zemlje više neće morati da dokazuju da za mesto ponuđeno radniku iz inostranstva nije bilo moguće pronaći kandidata u Nemačkoj ili EU.
Osim toga, svi koji traže posao u Nemačkoj, moći će i bez pronađenog radnog mesta da uđu u zemlju, pri čemu će imati šest meseci vremena da nađu posao. Oni sa diplomom, kako predviđa ovaj zakon, moći će čak i da počnu da rade dok još traje procedura priznavanja njihovih diploma ili kvalifikacija.
Facebook Forum