Hrvatska je nedavno zaključila oglas u kome je pozvala zainteresirane da dostave ponude za zakup 15 turističkih objekata na Jadranu i to na rok do 30 godina. Među tih 15 objekata 10 ih je u vlasništvu kompanija iz BiH koji nikada nisu vraćeni vlasnicima, uprkos tome što je ta imovina sastavni dio Ugovora o sukcesiji.
Umjesto da vrati objekte Hrvatska je donijela novi Zakon o upravljanju državnom imovinom, prema kojem se kao uslov za vraćanje imovine navodi sklapanje međunarodnog ugovora ili odluke o izuzimanju od zabrane raspolaganja.
Eksperti, ali i stvarni vlasnici imovine strahuju da bi oko deset milijardi eura vrijedna imovina BiH mogla biti izgubljena, ponajprije zbog šutnja bh. vlasti, koje su do nedavno ignorisale ovaj problem.
Bivša odmarališta Trgovci, Vila Bosanka, Saobraćajci, Građevinari, "H20", Mostarci, Valter Perić, Đuro Salaj, HIT Podaca, Ekspres restoran, svi u Gradcu u Hrvatskoj, vlasništvo su bh. kompanija ili sindikalnih organizacija. No, oni će nakon što se odluči o ponuđaču biti dati u zakup trećem licu, na period do 30 godina.
Iako po Sporazumu o sukcesiji imovine bivše SFRJ imovina koja je registrovana na ime preduzeća tadašnjih republika do kraja 1990. godine pripada današnjim državama, odnosno firmama iz tih država, Hrvatska je donijela drugačije propise, a posljednji je Zakon o upravljanju državnom imovinom.
Mada je podnošeno na hiljade zahtjeva za povrat imovine, ona nikada nije vraćena izvornom vlasniku. Dok je vlast u BIH ćutala, advokat Ramo Atajić, kaže kako je više od deceniju podnosio zahtjeve Hrvatskoj u ime sindikalnih predstavnika, da se imovina vrati. Ispostaviće se uzalud.
"Mogu reći da sam osobno podnosio deset puta zahtjev za povrat sindikalne imovine i ostalih vlasnika iz BiH, ali nikakvog odjeka nije bilo, osim što su povremeno tražili da se dostavi dokumentacija pa smo slali po pet puta istu dokumentaciju, a oni se ogluše da su je dobili i ni do danas nije izvršen povrat te imovine. Znači, Hrvatska je opljačkala sve vlasnike, pravna i fizička lica iz BiH i ostalih republika bivše Jugoslavije", navodi Ramo Atajić.
"Ja nisam mogao podnositi takve stvari i lično sam podnio tužbu protiv Republike Hrvatske i tražio od Ustavnog suda Hrvatske da se obaveže Hrvatska da mora vratiti imovinu, ili ispatiti adekvatnu naknadu za nju svim vlasnicima iz BiH. Također obratio sam se i UN, tačnije Komitetu za ljudska prava u Ženevi", dodaje Atajić.
Paralelno, BiH je u potpunosti ispunila svoj dio Sporazuma o sukcesiji, te je Hrvatskoj vratila svu njenu imovinu. Istovremeno, za svoju se mora boriti na sudovima. Tako Pravobranilaštvo BiH vodi bitku za povrat svega šest nekretnina, premda ih ima više od 200. Sve ih je izgradila tadašnja radnička klasa koje je danas na rubu preživljavanja, kaže za RSE novinarka Oslobođenja, Edina Kamenica.
"Svih tih 285 odmarališta, hotela, luka Ploče, luka Šibenik, luka Rijeka, 27 posto Jadranskog naftovoda također pripada BiH. Sve je to stvarala radnička klasa BiH koja je razbijena, čija preduzeća su nestala. Smisleno se radilo, tako da ta radnička klasa kao što su upravo ovi bivši radnici bivše moćne kompanije Hidrogradnje koja je jednostavno nestala", ističe Kamenica.
A Hidrogradnja je u stečaju, radnici gladni protestirali u nekoliko navrata tražeći da im se isplate plate i uplate doprinosi. Imali su sve to vrijeme u imovini i bivši hotel Sutjeska u Baškim Vodama. I on je ponuđen na prodaju za početnu cijenu od oko pet i po miliona eura. Član sindikata Hidrogradnje Redžep Tufekčić kaže kako uprkos dokazima do imovine ne mogu.
"Radnici Hidrogradnje su po ulici, ne možemo u mirovinu. Sedamdeset dva miliona dugujemo poreznoj upravi, međutim, imovina se prodaje. Mislim da je sve isknjiženo, odnosno prodato, a mi imamo i ZK i sve, gdje je taj hotel vlasništvo Hidrogradnje", ukazuje Tufekčić.
Vrijednost bh. imovine procjenjuje se na oko deset milijardi eura, što je vjeruju stručnjaci i manje od stvarne vrijednosti.
Vanjskotrgovinska komora BiH prije nekoliko godina objavila je podatak da trećina objekata koja je bila u vlasništvu bh. preduzeća širom bivše zajedničke države nije ni evidentirana.
Agencija za privatizaciju Federacije BiH u tri je navrata pisala bh. vlastima da pokrenu ovo pitanje, a nakon izostanka reakcije, zbog poteza Hrvatske pokrenula je i pravne korake, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) direktor Amer Bekrić.
"Ono što je Agencija učinila je da je dala nalog našim advokatima da pokrenu zahtjev za ocjenu ustavnosti kako samog Zakona, odnosno člana 71 zakona o upravljanju državnom imovinom, tako i Uredbe o zabrani raspolaganja ovom imovinom", kaže Bekrić.
Bh. vlasti ćutale su decenijama, sve dok prije nekoliko dana, nije reagovalo Predsjedništvo BiH, koje je na prvoj sjednici u novom sazivu naložilo Ministarstvu vanjskih poslova BiH da uputi notu generalnom sekretaru UN-a, kao depozitaru Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, te ga obavijesti o kršenju Sporazuma od strane Republike Hrvatske.
Pored toga naložili su i Pravobranilaštvu BiH da utvrdi mogućnost pokretanja apelacija pred Ustavnim sudom Hrvatske kako bi se osporila ustavnost Zakona o raspolaganju državnom imovinom.
No, iz Hrvatske, tačnije Ministarstva vanjskih i europskih poslova odbacuju navode iz BiH, tvrdeći kako ta zemlja "nije ni na koji način prekršila odredbe Ugovora o pitanjima sukcesije, pa ni donošenjem i provedbom Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH".
Zakon, kako tvrde, uređuje način upravljanja nekretninama do sklapanja odgovarajućeg međunarodnog ugovora ili do donošenja odluke o izuzimanju od zabrane raspolaganja konkretne nekretnine. Takav su sporazum navode već potpisali sa Slovenijom i Makedonijom, ali da je BiH odustala od ranije usaglašenog teksta.
Mada ne želi, kaže, da špekuliše motivima, Bekrić napominje kako se hrvatski natječaj odnosi upravo na one nekretnine koje je Agencije za privatizaciju FBiH ranije objavljivala za prodaju, čime je BiH nanesena šteta.
"Deset od tih 15 nekretnina na području Općine Gradac za koje je ova agencija ranije raspisivala natječaj o prodaji koji nisu bili uspješni zato što je u jednom momentu kada je uporedo s raspisivanjem našeg zadnjeg natječaja ministar državne imovine izjavio da mi to ne možemo prodavati zato što to nije vlasništvo BiH i tada smo izgubili sve potencijalne investitore", ocjenjuje direktor Agencije za privatizaciju Federacije BiH.
Iako hrvatske vlasti tvrde da nema opasnosti po imovinu, Amer Bekrić kaže da je ona realna jer po principu dosjelosti vlasnikom može postati onaj ko na toliki rok zaključi valjan pravni ugovor.
- Pročitajte: BiH nije ostala bez imovine u Hrvatskoj?
Eksperti poručuju da je međunarodni ugovor već na snazi, Sporazum o sukcesiji, te da potrebe za sklapanjem drugog nema.
Upravo je prema tom Sporazumu i bez ikakvog novog međudržavnog ugovora Hrvatska davno dobila svoju imovinu u BiH, pa nema nikakvog razloga da Hrvatska ne postupi isto, ukoliko se ne radi o namjeri da se imovina trajno oduzme.
Facebook Forum