Potaknuti iskustvom Ivane Ninčević Lesandrić, zastupnice u Hrvatskom saboru koja je šokirala javnost informacijom da joj je nakon spontanog pobačaja kiretaža u splitskoj bolnici urađena bez anestezije, Udruženje Porod i Postpartum je u Bosni i Hercegovini pokrenulo akciju Prekinimo šutnju te pozvalo žene da progovore o dešavanjima iza vrata porodilišta.
Za nepuni mjesec na njihovu adresu stiglo je više od 300 svjedočanstava žena koje su progovorile o katastrofalnim uslovima na porođaju i specifičnim intervencijama koje su im bile horor iskustvo jer su rađene bez apliciranja potrebne anestezije.
Amela Borovac Omerović majka je dvije djevojčice. Prvu je sa 23 godine rodila 2000. godine, a drugu osam godina kasnije. Oba puta porodila se u neuslovnoj Klinici za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, koja je do obnove porodilišta na Jezeru, srušenog u ratu, bila smještena u austrougarskoj zgradi Očne klinike.
Zbog displazije kukova, Borovac Omerović su morali poroditi sekcijom, poznatije carskim rezom. Njeni problemi nastaju nakon izlaska iz bolnice.
"Osmo veče sam se javila na Odjelu ginekologije. Obavili su ginekološki pregled i potom mi rekli da su ostali komadi posteljice i da trebaju sve to da očiste. Nisam znala da će se tada raditi ta kiretaža. Ljudi su to pokušali naživo da urade. Davali su mi analgetike u venu. Onda sam ja rekla 'ne', ustala sa stola i rekla da ne mogu izdržati. To su fantomski bolovi... kao da vas neko struže oštrim predmetom. To je pravi barbarski čin", priča Amela Borovac Omerović.
Nakon što je platila anesteziologu, ona kaže da joj je pod općom anestezijom urađena kiretaža.
Takvo njeno i iskustvo njenog supruga odagnalo je želju za proširenjem porodice. Osam godina kasnije, ipak se probudila čežnja za još jednim djetetom. Amela Borovac Omerović kaže da je, kako objašnjava, spremnije otišla na porod.
"Dvjesto pedeset eura sam stavila u kovertu i platila doktoru. Zamolila sam ga da mi samo posteljicu ne zaboravi, a sve drugo što se desi - ja ću to njemu 'oprostiti' ", kaže ona.
Svoje iskustvo podijelila je i Azra iz Sarajeva. Najteže joj je bilo što su joj uključili medikamente koji ubrzavaju proces poroda.
"Oko mene je bilo milion cjevčica. Prvu infuziju što su priključili vjerovatno je bila glukoza, da ne bih izgubila snagu, a druga je bila drip za koju me niko nije pitao želim li to ili ne. Drip je vrlo zastrašujuća stvar koju niti jednoj majci koja rađa ne bi trebalo davati, jer proizvodi vještačke bolove, koji su nepodnošljivi", priča Azra u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Na adrese Udruženja Porod i Postpartum u posljednji mjesec stiglo je na stotine svjedočanstava žena. Većina njih žali se da su im određeni zahvati rađeni bez anestezije.
S druge strane, direktor Opće bolnice "Abdulah Nakaš", primarius doktor Zlatko Kravić tvrdi da se u okviru Odjeljenja za ginekologiju i akušerstvo u toj bolnici svaki zahvat radi pod anestezijom.
"Kada se radi kiretaža, žena dobije lokalnu anesteziju. Koliko je ta anestezija efikasna, zavisi od onoga ko je aplicira. Nekada je vrlo bolno zato što doktor nije dao dobro anesteziju, a nekada je bol psihičke naravi. Ovaj zahvat može se raditi i u općoj anesteziji, ali to zahtijeva pripremu i angažman cijele ekipe. Do sada smo preferirali lokalnu, ali nema nekih velikih razloga i da se radi u općoj", tvrdi dr. Kravić.
Akcija Prekinimo šutnju brzo je postala regionalna i pokazala da su iskustva žena veoma slična u svim državama bivše Jugoslavije.
Aktivistica Udruženja Porod i Postpartum Dženana Bajraktarević kaže kako su poslali četiri dopisa sa po stotinu svjedočanstava ministarstvima zdravlja u Federaciji BiH i Kantonu Sarajevo te Komisiji za jednakopravnost spolova.
"Očekujemo i njihove smjernice, jer mi kao nevladin sektor možemo samo uputiti na nepravilnosti, ali ne možemo ništa više uraditi. Moraju se poduzeti istražne radnje od organa koji su zaduženi da se bave tom problematikom. U onom momentu kada se nešto radi na ženinom tijelu, bilo ko od medicinskog osoblja dužan je objasniti ženi zašto to radi i da li se sa time slaže", navodi Bajraktarević.
Iz federalnog Ministarstva zdravstva u pisanom dopisu stoji kako su zaprimili svjedočanstva iz Udruženja, ali da pojedinačnih žalbi do sada nije bilo.
"Zakonom o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata, prigovor se podnosi direktoru zdravstvene ustanove, dok je drugostepeni organ kantonalno Ministarstvo zdravstva, odnosno u slučaju kliničkih centara federalno Ministarstvo zdravstva. Stoga će federalno Ministarstvo zdravstva u saradnji sa strukom, nadležnim institucijama i ustanovama iz oblasti zdravstva, kao i samim predstavnicima Udruženja u najkraćem roku razmotriti zahtjeve i prijedloge Udruženja Prirodan porod s ciljem unapređenja stanja u ovoj oblasti", piše u saopštenju.
Facebook Forum