Čovjek osumnjičen za slanje serije pisama bombi javnim ličnostima u SAD pojavio se na dan izbora, u utorak, na sudu u Njujorku gdje mu je određen pritvor i onemogćen izlazak uz poglaganje jamčevine.
Cesar Sayoc koji je prebačen iz federalnog zatvora na Floridi u Njujork, zagrlio je svog advokata nakon saslušanja na kojem ga je pomoćnica američkog državnog tužioca Jane Kim nazvala "ozbiljnim rizikom i opasnošću za javnost" te ukazala i na mogući rizik od bjekstva.
Sayoc je optužen za slanje improvizovanih bombi u cijevi poštom na adrese više od desetine javnih ličnosti u SAD, demokrata i kritičara američkog predsjednika Donalda Trumpa, kao i globalnu TV mrežu CNN, što je dodatno podiglo tenzije dvije sedmice uoči izbora na sredini manadata američke administracije, koji se održavaju danas. Ni jedna naprava nije eksplodirala i niko nije povrijeđen.
Sayoc se ukoliko bude bio osuđen suočava sa 50 godina zatvora po pet tačaka optužnice.
Kako navodi Associated Press (AP) u jednom trenutku tokom saslušanja, koje je trajalo manje od 10 minuta, Sayoc je rekao sudiji Robertu Lehrburgeru da razumije svoja prava "100 posto" , ali je nakon toga djelovao iznanađeno kada je Lehrburger naveo da je optužen i za napad na federalne zvaničnike, među ostalim tačkama.
Njegov davokat je dlučio da ne traži puštanje na slobodu uz novčani polog, nakon što su tužioci objavili pismo u kojem su pobrojali nove dokaze protiv njega, uključujući i DNK na 10 eksplozivnih naprava i otisak prstiju na još dvije improvizovane bombe. Među dokazima su i njegov laptop kao i mobilni telefon u kojem su pronašli fotografije i adrese nekih od njegovih meta, uključujući i bivšeg predsjednika Baracka Obame, bivše državne sekretarke Hillary Clinton, bivšeg potpredsjednika SAD Joea Budena i drugih.
Sljedeće pojavljivanje Sayoca na saslušanju pred sudom zakazano je za naredni ponedjeljak.
Prvo saslušanje Sayoca, vatrenog pristalice američkog predsjednika Donalda Trumpa održano je na dan, kako američki mediji kažu, istorijskih izbora u SAD, koji ujedno predstavljaju i referendum o predsjedniku Trumpu.
Jedan od podataka koji najbolje govori o važnosti izbora u podijeljnoj Americi je da je na takozvanom ranom glasanju, prije današnjeg izbornog dana, već glasalo više od 36 miliona ljudi, a da je na ukupnim kongresnim izborima 2014. glasalo nešto više od 22 miliona građana SAD.
