Politiziranje ratnih zločina neće nikome pomoći, poručuju poznavatelji problematike povodom subotnjeg vukovarskog prosvjeda, međutim - kažu – ima mjesta ogorčenju jer kod mnogih zločina nad Hrvatima u vukovarskom kraju 1991. nisu napravljeni ni popisi žrtva, niti dovršene istrage, a kamoli da se nekoga osudilo. Poruke s prosvjeda upućene su vukovarskim Srbima, a ne zločincima, jer su zločinci davno pobjegli, kažu analitičari.
Oni koji traže svoje nestale, sigurno da su razočarani, jer tu posljednjih godina nije bilo ozbiljnijih pomaka, kaže za Radio Slobodna Europa monitorica suđenja za ratne zločine, pa i onog za Ovčaru u Beogradu, Veselinka Kastratović iz osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava, komentirajući poruku sa subotnjeg vukovarskog prosvjeda da se ne radi dovoljno na istraživanju i kažnjavanju počinitelja ratnih zločina nad Hrvatima ujesen 1991. u vukovarskom kraju.
"Osim toga, ostali su značajni zločini koji nisu procesuirani ni kvalitetno istraženi. Na primjer, za zločin u Bogdanovcima u studenom 1991. istraga još nije dovršena", kaže naša sugovornica.
"Tamo je preko 90 ljudi ubijeno – na dan pada sela i dan nakon toga ubijeno je preko 50 civila. Javno su strijeljani na platou u centru sela. Do danas za to nitko nije odgovarao", dodaje.
U svim selima oko Vukovara bilo je osim slanja u logore i zatočenja, i masovnih ubojstava.
"Tako je primjerice za selo Čakovce suđeno za zlostavljanje u 'Plavom podrumu', ali nitko nije osuđen niti je vođen postupak za one osobe koje su ubijene u selu. Dakle, oni koji traže suđenja za ratne zločine donekle su u pravu, jer doista tu ima dosta toga što se treba istražiti", kazala je.
Tamo je ubijeno i bačeno u bunar 13 Hrvata, od desetogodišnjeg dječaka do staraca. Za 600 do 700 Hrvata ubijenih nakon ulaska Jugoslovenske narodne amije (JNA) i srpske paravojske u Vukovaru studenom 1991. na lokaciji "Velepromet" ili odvedenih otuda u nepoznato još nije napravljen ni popis žrtava, niti dovršena istraga, a sa različitim rezultatom bilo je tek nekoliko suđenja, i toza pojedinačna ubojstva.
"Što se tiče politiziranja, najmanje će se žrtvama – bilo onima koji su preživjeli, bilo članovima obitelji nestalih - pomoći ako se politizira stvar. To je za dnevnopolitičke svrhe, nekome može ići u korist, netko može time ispirati svoju savjest, ali to žrtvama zasigurno u cijeloj toj priči neće pomoći. Osim toga, kada se traži da se osude ratni zločini, onda se to treba odnositi na sve. nemojmo zaboraviti da u Vukovaru postoje Srbi čiji su članovi obitelji odvedeni iz kuće i ubijeni, a do danas nisu provedene kvalitetne istrage, niti je itko osuđen za te zločine", zaključuje Veselinka Kastratović.
Koja je politička dimenzija vukovarskog prosvjeda? Poznavatelj prilika u Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ), dugogodišnji novinar Novog lista Dražen Ciglenečki kaže za RSE kako poruke frustracije i ogorčenja zbog neprocesuiranja ratnih zločina nad Hrvatima u Vukovaru jer – navodno – zločinci i dalje neometano šeću Vukovarom – nisu upućene zločincima, jer su oni pobjegli iz Vukovara prije mirne reintegracije u Hrvatsku, već je to poruka vukovarskim Srbima koji su sudjelovali u pobuni, i za to odlukom predsjednika Tuđmana bili abolirani.
"Takva je bila državna politika. Bio je donesen takav zakon, i to je bio preduvjet za mirnu reintegraciju tog područja u Hrvatsku, a sigurno bi bio i kasnije za europski put Hrvatske. Meni se čini da je to bio prosvjed protiv toga", komentira Ciglenečki.
Jer, kaže Ciglenečki – njemu jednostavno ne ide u glavu da su osobe spominjane na prosvjedu da su masakrirale hrvatske zarobljenike dostupne, a da nisu privedene i procesuirane.
Među analitičarima preteže ocjena da je subotnji prosvjed na ovaj ili onaj način poraz desnice, da je premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković stabilan na obje svoje funkcije, i da čak može riskirati da mu neki nezadovoljnik ode iz stranke, jer u Saboru ima čak 17 nezavisnih zastupnika s kojima potencijalno može računati.
"Oni ne podržavaju HDZ-ovu Vladu, ali ako bi došlo do stani-pani, moguće je da bi stali na stranu Vlade, kako bi izbjegli izbore", kaže Dražen Ciglenečki.
