Riječi predstavljaju sve za pjesnikinju Žilu Mosaed (Jila Mossaed), koja je rođena u Iranu, koja kaže da je opsjednuta svojim "tajanstvenim skrivenim moćima“.
"Dišem kroz riječi,“ rekla je 70-godišnja naturalizirana Šveđanka koja je napisala knjige i zbirke poezije na perzijskom i švedskom jeziku, piše Radio Slobodna Evropa.
Njena predanost umjetnosti sada je osigurala Mosaedovoj izbor u najistaknutiju kulturnu instituciju u njenoj novoj državi i širom svijeta - švedskoj akademiji koja od 1901. dodjeljuje Nobelovu nagradu za književnost.
Mosaed, čije pisanje je bogato simbolikom i često podsjeća na gubitke i budi čežnju, smatra se prvim useljenikom koji zauzima jednu od 18 pozicija stoljetne švedske Akademije.
Ona mijenja švedsku autorku Kerstin Ekman, koja je završila svoje sudjelovanje u Akademiji 1989. godine zbog njihovog odbijanja da osude vjersku fetvu koju je izdao pokojni iranski klerik i revolucionarni vođa ajatolah Ruholah Homeini protiv britanskog pisca Salmana Ruždija (Salman Rushdie) za roman 'Satanski stihovi'.
Mosaed je izjavila za iranski servis RSE Radio Farda da njene riječi nisu bile cijenjene u zemlji u kojoj je rođena, i iz koje je pobjegla s dvoje djece 1986. godine.
"Kada je [jedna od mojih] knjiga objavljena u Iranu, pojavile su se dvije veoma uvrjedljive kritike koje mi je bilo veoma bolno čitati,“ prisjetila se, dodavši da su je pozvali dužnosnici zaduženi za književnu cenzuru u Ministarstvu kulture da objasni neke od odlomaka.
Mosaed je sebe opisivala kao žestokog ateistu, koji nije pripadao Iranu, gdje se islamski zakoni i stroga cenzura provodi od revolucije 1979. godine.
U Švedskoj je, kako je rekla, njena poezija pronašla slobodu.
"Ovdje je potpuno drugačije - nema cenzure i na način na koji je moja poezija oslobođena, dostigla je čistoću, iskrenost koja se ovdje cijeni," izjavila je Mosaed za Radio Farda putem telefona iz zapadnog švedskog grada Geteborga, gdje živi.
Rekla je kako je bila "šokirana" i "počašćena" kada je Švedska akademija kontaktirala, nakon što su tajnim glasanjem izabrali nju i Erika Runesona (Eric Runesson), sudiju švedskog Vrhovnog suda, kao nove članove 5. oktobra.
"Ovo je potpuno švedska institucija, do sada niko od stranaca nije [zauzeo] niti jedno od mjesta u njoj," dodala je.
"Naravno, bila sam iznenađena, upoznala sam se sa Švedskom kada sam imala 38 godina - i 10 godina kasnije počela sam pisati na švedskom. Nikada nisam mislila da ću biti izabrana u Akademiju, iako sam dobivala dobre kritike za moj rad."
Rekla je da je uložila veliki napor kako bi zavoljela Švedsku. "Morala sam sama da se pomirim sa činjenicom da živim na Zapadu, jer nije bilo lako. Bilo je bolno, ostaviti mjesto u kome sam se rodila, znajući da ću ovdje biti sahranjena", dodala je.
"Bol me natjerao da viknem i kažem neke stvari na švedskom."
'Dašak svježeg zraka'
Izbor Mosaedove i Runesona uslijedio je nakon tek otvorena dva mjesta u maju, nakon što je skandal u vezi seksualnog zlostavljanja stvorio duboki raskol u Švedskoj akademiji i zatraženo je odustajanje od planova za Nobelovu nagradu za književnost 2018. godine. Umjesto toga, Akademija je izjavila da će naredne godine biti predate dvije nagrade.
Žan Klod Arnault (Jean-Claude Arnault), čovjek u središtu skandala, nedavno je osuđen za silovanje i izrečena mu je zatvorska kazna.
Mosaed je rekla kako vjeruje da je izabrana u Akademiju kako bi donijela "svjež zrak" i "drugačiji pogled" u svjetlu njenog porijekla. "Koristim iranske simbole i metafore u mojoj švedskoj poeziji, i mislim da je to čini atraktivnom ovdje," rekla je.
Ona je rekla da se nada da će moći ponuditi drugima okus perzijske poezije, koju je opisivala među "najljepšima" na svijetu.
"Nafta i plin nisu [iransko] bogatstva, naša poezija je naše bogatstvo", rekla je Mosaed, dodavši da ona osjeća da perzijska poezija nije pridobila pažnju kakvu zaslužuje na Zapadu.
Iran ima bogatu tradiciju poezije, uključujući ličnosti poput pjesnika Hafeza iz 14. stoljeća čija se knjiga poezije nalazi u većini iranskih domova.
"Dobila sam rijetku priliku, i nadam se da ću je najbolje iskoristiti," rekla je Mosaed za Radio Farda. "Mislim da se i iranska moderna književnost i klasični pjesnici moraju predstaviti. Oni nisu poznati, a sada je vrijeme."
Mosaed će biti uključena u Švedsku akademiju na sljedećem godišnjem sastanku, 20. decembra.