Očekuje se da će predsjedničke i parlamentarne izbore u BiH, u nedjelju 7. oktobra, pratiti više od 60.000 posmatrača. Među njima je i oko 600 stranih, među kojim je najviše iz Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE). Centralna izborna komisija (CIK) je primila prijave i pojedinih ambasada, te državnih izbornih komisija iz brojnih zemalja.
Kao član delegacije Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope, izbore u Banjaluci će pratiti poslanik Bundestaga Savezne Republike Njemačke, porijeklom iz Hrvatske, Josip Juratović, koji u intervjuu za Radio Slobodna Evropa poručuje da se na izborima "radi o osobnom interesu svakog čovjeka, a ne interesima nacije, naroda ili vjere".
- Moglo bi vas zanimati i ovo: Bh. izbori: Između konfrontacije i harmonizacije
RSE: Izborna kampanja se uglavnom temeljila na kritici protivkandidata, na zbijanju nacionalnih redova, a manje na predstavljanju programa. Koliko to može uticati na volju i opredjeljivanje birača?
Juratović: Očigledno, političke strukture u BiH imaju iskustvo s tim šta najviše privlači glasače i, nažalost, još se uvijek dobijaju glasovi na temelju straha, ratnih prijetnji, izvlačenja tema iz prošlosti, nego po pitanju šta koja stranka nudi za budućnost. Jasno je da svako bira onaj stil i strategiju u izbornoj kampanji za koju misli da će mu donijeti najviše glasova.
Međutim, politički lideri moraju računati s tim da na kraju odluku donose građani. Ja se nadam da će oni ocjenjivati ono što je od obećanja ispunjeno nakon prošlih izbora i da će dobro razmisliti koja stranka nudi najbolji program za budućnost, prije svega za budućnost svakog pojedinca. Svaki građanin mora znati da daje glas onome ko će u njegovo ime i o njegovoj sudbini odlučivati u naredne četiri godine. Radi se o osobnom interesu svakog čovjeka, a ne o interesima nacije, naroda, vjere, itd. I ja se nadam da će prilika za izbor puta u budućnost biti upravo tako shvaćena.
RSE: Problem je i to što još uvijek veliki broj građana BiH ne izlazi na izbore. Šta njima možete poručiti?
Juratović: Ja bih im poručio da svakako iskoriste svoje demokratsko pravo, da izađu na izbore i da shvate da je njihov glas najveći kapital koji imaju i najveći odraz pravde. Jer, i glas siromašnog i bogatog, i Srbina i Hrvata i Bošnjaka i ostalih, svakog građanina BiH jednako je vrijedan. Želio bih da taj svoj kapital pravilno iskoriste i dobro razmisle kome će dati povjerenje. Da ne biraju lidere nego predstavnike koji će ih zastupati u parlamentima jer je najviši organ demokratskog sustava parlament. I tu je jako bitno da oni koji budu izabrani zastupaju interese svojih birača, onih koji su im dali glas a ne neke druge interese.
Moram takođe upozoriti da čovjek koji ne izađe na izbore takođe bira, ali onog koga ne želi. Onaj ko ide na izbore neka napravi analizu urađenog u četiri posljednje godine, neka se zapita da li je osoba kojoj jedao svoje povjerenje ispunila njegova očekivanja. Najvažnije je da birači odbiju sve pokušaje manipulacije i uticaja, da odluče sami, jer će i u kabini za glasanje biti sami, zaštićeni, neovisni. To je najveći odraz i momentum slobode koju čovjek ima i neka to na najbolji način iskoristi.
RSE: I ovi izbori se održavaju bez otklanjanja diskriminacije u izbornom procesu, jer nisu izvršene presude Evropskog suda za ljudska prava. Uskoro će se navrši devet godina od donošenja presude Sejdić-Finci*. Može li takva BiH u Evropsku uniju (EU)?
Juratović: Provođenje presude Sejdić-Finci je jako bitno za sve građane BiH. Ako neko želi jedinstvenu BiH, ako želi slobodu i mir, onda mora poštovati osnovna ljudska prava. Mora shvatiti da je pitanje ljudskog prava i ravnopravnosti svakog pojedinca iznad kolektiviteta i kolektivnih ciljeva. Evropa funkcionira na principu građanske ravnopravnosti, bez obzira na naciju, vjeru itd.. Ova i druge presude bi morale biti implementirane i dok se to ne ostvari BiH - to znam sigurno, nema šta tražiti u Evropskoj uniji, jer nema nikakve šanse. Dok ne implementira presude, BiH nikada neće ući u EU. Barem ne u EU, ovakvu kakvu ja znam.
O izborima možete pročitati i ovo: Milioni od građana za kampanje stranaka / Anđelić: Pet ključnih tema na izborima u BiH
RSE: Kako vidite dosadašnju spremnost BiH da provede reforme i napravi uspjeh u procesu približavanja EU?
Juratović: Ja sam neko ko je u njemačkom Parlamentu i već dobrih dvanaest, trinaest godina zadužen za područje jugoistočne Evrope, pa tako i Bosne i Hercegovine. Barem što se uvjeta za ulazak u Evropsku uniju tiče, imam stvarno osjećaj da političke strukture stalno govore da žele u Evropsku uniju, ali u praksi - sve čine da do toga ne dođe, jer bi te strukture morale imati drugačiji pristup prema ravnopravnosti građana, prema ključnim pitanjima kao što su neovisno sudstvo, imali bi drugačija rješenja za zdravstvenu, ekonomsku i socijalnu situaciju građana, svakog pojedinca. Vidjelo se kod Hrvatske, sada se može pratiti kod Crne Gore i Srbije, itd., šta se traži za Evropsku uniju i onda bi se trebalo već sad raditi - prije svega ne radi Evropske unije, nego radi sebe, da bi funkcionirala država BiH.
Ja osobno ne bih se htio miješati u izbornu kampanju, ali se ne mogu suzdržati - imam osjećaj da se ispunjavanju uvjeta u procesu približavanja nije dala dovoljna pažnja u programima. Imam osjećaj da se puno priča o ulasku u Evropsku uniju, a stalno moli Boga da do toga nikad ne dođe.
*U decembru 2018. navršiće se devet godina od presude Evropskog suda za ljudska prava, prema tužbi Derve Sejdića i Jakoba Fincija, zbog toga što kao pripadnici “ostalih”, odnosno kao Rom i Jevrej, nemaju pravo da se kandiduju za Predsjedništvo i Dom naroda Parlamenta BiH. Vlast u BiH do sada nije provela presudu, iako se još 2001. kada je primljena u Vijeće Evrope, obavezala da će promijeniti normativna akta i uskladiiti ih s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, podsjetio je prošle godine u intervjuu za RSE Jakob Finci.
Facebook Forum