"Snaga naroda", "Život za BiH", "Zemlja za sve nas", "Sve za državu", "BiH pobjeđuje", "Zajedno i tačka", "Poštena država", "Razvoj i Opstanak", "Pod zastavom Srpske" – parole su kojima stranke u Bosni i Hercegovini pozivaju birače da za njih glasaju na predstojećim opštim izborima u BiH.
No, prema istraživanju programa stranaka, ekonomija nije u fokusu ni jedne stranke, iako je sve više siromašnih, a cijele porodice masovno odlaze iz ove zemlje. Čak i oni koji obećavaju veće plaće i penzije ne govore da za to nemaju pokriće, ocjenjuju ekonomisti i podsjećaju da su ekonomski pokazatelji poražavajući.
Prema istraživanju koje je radio Biznis magazin, analizirajući programe političkih stranaka u BiH, ni jedna stranka nema ozbiljan ekonomski program koji bi ovu zemlju izvadio iz krize. Uglavnom je u okviru programa rada stranke navedeno i nekoliko ekonomskih ciljeva poput smanjenja opterećenja privredi, borbe protiv korupcije i sive ekonomije, stvaranja boljeg poslovnog okruženja i zapošljavanje bez konkretnih mjera kako to tačno postići, kaže autor istraživanja objavljenog u Biznis magazinu, Enes Plečić.
"Oni imaju svoje platforme na kojima daju općenite podatke kao na primjer zaposlićemo nezaposlene, smanjićemo nezaposlenost, povećaćemo plaće, ali kvantifikacija nema. Nema ni analize iz koje se vidi da li je i kako moguće njihova obećanja ostvariti", ističe Plečić.
No, ekonomska situacija je zabrinjavajuća. Posljednjih godina umjesto da se rastereti privreda nameti na plaće su povećani, sada se oporezuju i topli obroci i regresi, stranih investicija je iz godine u godinu sve manje, više od 70.000 firmi ima blokirane račune, a radna snaga odlazi.
I sami privrednici koji su na razne načine pokušali potaknuti konkretne poteze vladajućih stranaka kako bi olakšali poslovanje i omogućili investitorima da više ulažu u ovo područje su razočarani.
''Trenutna razina direktnih stranih ulaganja je takva da ne omogućuje Bosni i Hercegovini kontinuirani rast i razvoj, ne omogućuje da bh. građani ostanu u svojoj zemlji imaju stalno zaposlenje i pristojne plaće, ne omogućuje kako domaćim tako ni stranim investitorima da puno više ulažu svoj kapital u BiH. Ono na šta ukazuju ulagači i domaći i strani jeste da nam treba više predvidivosti", kaže predsjedavajući Vijeća stranih investitora BiH, Branimir Muidža.
Ovakvim odnosom spram najvažnijeg pitanja u svakoj ozbiljnoj državi rezignirani su i ekonomisti koji već mjesecima apeluju na stranke da uključe u svoje izborne ciljeve i ekonomska pitanja, ali bez rezultata.
Ekonomista Zoran Pavlović ocjenjuje da je riječ o neznanju ali i bahatom odnosu prema građanima ove zemlje.
"Osnovna karateristika ove predizborne kampanje je, nažalost, ponavljanje istih floskula koje su poluidiotske i polukretenske, moram tako da kažem, jer ekonomija je toliko u problemu da ne baviti se pitanjima ekonomije i ponuditi rješenja je zaista nešto što bi trebalo biti najstrožije kažnjeno", ocjenjuje Pavlović.
Iako je korupcija daleko najveći problem i loše ekonomije i nefunkcionalne države ni o tome nema konkretne priče, podsjeća Ivana Korajlić iz Transparensy internationala BiH.
"Svima su u toku mandata puna usta priče o tome da je korupcija najveći problem, da je neophodno boriti se protiv korupcije, a vidimo da to u predizbornoj kampanji niko nije postavio kao jedan ok ključnih prioriteta. S druge strane, lakše je baviti se prijetnjama i na taj način pridobijati glasove kao i izazivanjem tenzija, međusobnih konflikata izmišljanjem nekakvih nevidljivih neprijatelja. Mislim da niko od njih čak i nema viziju šta bi trebalo uraditi da se suočimo s problemima koje BiH ima", navodi Korajlić.
Na predizbornim skupovima navode se i izvanredni rezultati rada u prethodnom mandatu potkrijepljeni statistikom. Ekonomista Zoran Pavlović za to ima jednostavno obrazloženje.
"Statistika je kao bikini na ženi – da skrije najvažnije a pokazuje ono što je manje bitno. Vladajući se definitivno, u želji da friziraju utisak kod građana bave nečim što je izvrtanje istine ili korištenjem podataka koji su potpuno nebitni za realan život građana. Pa tako kažu povećan izvoz, a u stvari je smanjen uvoz jer je kupovna moć građana oslabila. Tako da praktično ovo je virtualna demokratija, demokratija koju naš građanin ne zna da koristi, a to je da izađe na glasanje i da kazni te koji su ga doveli u tešku ekonomsku situaciju", pojašnjava Pavlović.
Pročitajte: Predizborna trka na društvenim mrežama
Računica je jednostavna – ocjenjuju ekonomisti. Političari će učiniti sve da se i naredne četiri godine bogate, a građani prilikom odlučivanja za koga će glasati trebaju samo zaviriti u svoje novčanike i razmisliti šta nisu u prethodnoj godini ili godinama sebi mogli da priušte.
Facebook Forum