Stotine hiljada Katalonaca će u utorak učestvovati na skupu u Barseloni, da bi obnovili pozive za nezavisnost najbogatije španske regije, skoro godinu dana nakon unilateralnog referenduma, koji je izazvao najveću političku krizu u Španiji od povratka demokratije i smrti fašističkog dikatatora Francisca Franca.
Pitanje nazvisnosti ostaje tema koja dijeli ovaj region, no istraživanja javnog mnjenja sugerišu da Katalonci ostaju i dalje gotovo potpuno jednako podijeljeni oko toga da li da se odcijepe ili da ostanu dio Španije, navodi The Guardian.
Današnje obilježavanje Diade je komemoracija pada Barselone u španskom ratu 11. septembra 1714., ali je posljednjih godina taj događaj dominantno korišten od strane proindipendističkih grupa da pokažu sa kakvom podrškom raspolažu.
Dvije glavne stranke koje koje se protive nazvisnosti, bojkotovale su jutros polaganje vijenca na spomenik Reafaelu Casanovi, heroju opsade Barselone 1714. kada je grad pao u ruke španskih snaga predvođenih vojvodom Brewickom, vanbračnim sinom Jamesa II.
Građani, druga po snazi stranka u paralmentu Katalonije, i manja Narodna stranka (bivšeg premijera Mariana Rajoya) ostale su po strani.
Katalonska socijalistička stranka (PSC) takođe se povukla sa institucionalnog obilježavanja Diade, prvi put ove godine. Opozicione stranke kažu da je ovaj događaj postala svetkovina koja isključuje polovinu populacije.
Gradonačlnica Barselone, Ada Colau je prisustvovala ceremoniji, ali je rekla da neće učetvovati u večerasšnjem maršu jer će se na njemu eksplicitno tražiti nezavisnost, a time i biti zastupljen stav samo polovine građana.
"Kao gradonačelnica ja imam obavezu da tražim konsenzus" rekla je Colau.
Organizatori večerašnjeg okupljanja kažu da se 460.000 ljudi registrovalo za učešće, na skupu kojem je prošle godine prisustvovalo oko milion ljudi.
Noć uoči Diade, predsjednik Katalonije, Quim Torra, je rekao da namjerava da nastavi sa planom ostvarivanja suverene republike koja je unilateralno proglašena 27. okobra prošle godine, nakon referenduma održanog 1. oktobra 2017., uz brutalno nasilje zvaničnog Madrida nad pristalicama nezavisnosti.
Nezavisnost je tada proglasio bivši predsjednik Katalonije Carles Piugdemont koji je od pobjegao u Brisel, nakon što je za njim raspisana potjernica, a vlada bivšeg premijera Rajoya preuzela direktnu upravu nad Katalonijom.
"Ovdje se ne radi samo o nazavisnosti Katalonije" rekao je Torra tokom susreta sa stranim medijima u utorak.
"To je borba za osnovna prava i slobodu izražavanja u Španiji" rekao je on citirajući repera Valtonyc koji je osuđen na tri i po godine zatvora zbog vrijeđenja kralja, Felipe VI.
Torra je rekao da je otvoren za pregovore o zatvorenicima (veliki broj političkih zvaničnika Katalonije, proindipendista su uhapšeni prošle godine i sudi im se), te je poručio da to ni u jednom trenutku ne smije biti iskorišteno kao prepreka za pregovore.
On je naveo da je na Madridu da se saglasi sa raferendumskim pitanjem koje mora biti jasno sa za ili ne nezavisnost, kao što je bilo u slučaju referenduma u Škotskoj 2014.
Vlada aktuelnog socijalističkog premijera Pedra Sancheza je zauzela mnogo manje konfronirajući stav u vezi katalonske krize, za razliku od Rajoyeve konzervative koja je oborena u junu. No Sanchez je ipak rekao da pregovori o ovom pitanju moraju biti u skladu sa ustavom Španije.
