Hoće li javni emiteri u Bosni i Hercegovine i ove godine pasti na testu profesionalnog izvještavanja u toku predizborne kampanje, kao što su to analize pokazale prije samo dvije godine kada su održani lokalni izbori?
Politička pristrasnost, promocija prvenstveno partija na vlasti, u čemu najviše prednjači Radio-televizija Republike Srpske (RTRS), te slaba kontrola javnih medija, neki su, prema ocjena analitičara, prvi pokazatelj kampanje za Opšte izbore čiji je početak ozvaničen danas (7. septembar).
Čini se da je izborno zagrijavanje na pojedinim javnim medijima počelo ipak mnogo prije početka izborne kampanje.
Na primjer, na RTRS-u, tačno sedam dana prije početka izborne kampanje, u emisiji "Predsjednik govori", gotovo tri sata je odgovarao na novinarska pitanja aktuelni predsjednik Republike Srpske (RS) i kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik.
No to možda ne bi bilo toliko i neobično da i 6. septembra, nepuni dan pred početak kampanje na RTRS-u, nije emitovan skoro jednočasovni intervju sa Dodikom.
Predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom Vehid Šehić ističe kako je vidljivo da su i na emiterima u privilegovanom položaju partije koje su na vlasti, te da predizborna kampanja počinje nekoliko mjeseci prije nego što je to dozvoljeno.
"Biću iskren, možda BHT (Bosanskohercegovačka radio-televizija) pokušava imati objektivan i izbalansiran pristup. Donekle i FTV (Federalna televizija). Dok imamo RTRS koji je, faktički, glasilo jedne političke stranke. Moram da kažem da je i drugi javni emiter takođe jedno vrijeme bio više servis jedne političke stranke, nego servis građana u BiH, odnosno Federaciji BiH. I to je veliki problem, što ne postoji, nažalost, ne samo u novinarstvu, onaj temelj objektivnosti i potpune informacije, profesionalnosti", ocjenjuje Šehić.
Nakon Dodikovog gostovanja, pismom uredništvu RTRS-a se obratio srpski član bosanskohercegovačkog Predsjedništva Mladen Ivanić u kome je pitao kada će i on dobiti sličan termin u programu, podsjetivši na 317.000 glasova koje je on dobio.
"Ljubazno vas molim da mi dostavite termin koji ste, sasvim sam siguran, planirali za moje gostovanje, poštujući programska načela iz Zakona o Radio-televiziji Republike Srpske. S pažnjom sam u subotu pratio cjelovečernju emisiju Javnog servisa, vrlo interesantno zamišljenog koncepta, koju ste posvetili gostovanju predsjednika Republike (RS)", napisao je Ivanić.
U pismu Ivanić takođe navodi da "vjeruje da je uredništvu RTRS-a stalo da poštuje ustavnu obavezu objektivnog obavještavanja javnosti, kao i Zakon o RTRS-u koji", kako je istakao, "propisuje proizvodnju i uređivanje programa u skladu sa najvišim profesionalnim kriterijumima, nezavisno od stavova državnih organa, političkih stranaka i interesnih grupa".
"Vjerujem da ćete na ovo pismo, za razliku od onih ranijih iz mog kabineta koje ste ignorisali ili ste, pak, poslali šture odgovore bez ikakvog stvarnog značaja, ipak odgovoriti. Vjerujem da je i vama, kao Javnom servisu svih stanovnika Republike Srpske, stalo da potpuno ravnopravno tretirate izabrane predstavnike Republike Srpske, na način kao što ste to činili prije mog mandata, kad je na mjestu srpskog člana Predsjedništva BiH bio predstavnik druge političke opcije", navodi se u pismu Mladena Ivanića RTRS-u.
U odgovoru uredništva RTRS-a ističu da poštuju zakonske norme koje regulišu rad Javnog servisa i tvrde da je Ivanić u više navrata bio gost te televizije.
"Samo nekoliko dana prije emisije "Predsjednik govori" bili ste gost jednočasovne emisije na RTRS i imali priliku da iznesete svoje stavove. S druge strane, sve naše molbe da čujemo Vaše stavove o dnevno političkim dešavanjima i pitanja koja upućujemo Vašem kabinetu, a zarad objektivnosti i poštovanja prava javnosti da bude informisana, po pravilu ostaju neodgovorena. Posljednji takav slučaje desio se upravi u danu kada se RTRS-u poslali otvoreno pismo sa ultimativnim rokom za odgovor. Na žalost, na našu molbu da prokomentarišete 'slučaj Pacoli' s obzirom na činjenicu da je, po Ustavu BiH, spoljna politika u nadležnosti predsjedništva BiH čiji ste član, ni Vi niti bilo ko iz Vašeg kabineta nije se udostojio da odgovori. Ali to je već postalo pravilo i manifestacija Vašeg stava prema javnosti Republike Srpske i njenom Јavnom servisu", naveo je uredništvo RTRS-a u odgovoru Ivaniću.
"Sam naziv emisije "Predsjednik govori", navodi se u odgovoru RTRS-a, "jasno objašnjava njen koncept, a o konceptu svake pa i ove emisije, odluku donosi isključivo uređivački kolegijum RTRS-a".
"S obzirom na Vašu želju da predstavite rezultate svog rada kao člana Predsjedništva BiH, što ste inače već imali priliku da uradite u programu RTRS-a, predlažemo Vam da o Vašem zamišljenom konceptu emisije porazgovarate sa uredničkim kolegijumom Televizije Bosne i Hercegovine (BHT), a imajući u vidu da BHT medijski prati prevashodno rad organa i institucija BiH. S obzirom na trenutno aktuelne teme: 'Pacoli', 'Prilepin', migrantsku krizu i činjenicu da je sve nabrojano u isključivoj nadležnosti organa i institucija BiH, vjerujemo da će uređivački kolegijum BHT ili barem neka druga medijska kuća sa sjedištem u Federaciji BiH razmotriti Vašu zamisao. Kao naš mali doprinos toj ideji predlažemo da ta emisija nosi naziv 'Član predsjedništva govori' ", navedeno je u odgovoru RTRS-a Mladenu Ivaniću.
U julu 2017. godine Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine (RAK BiH) kaznila je RTRS sa 29.000 maraka (više od 14.800 eura) zbog, kako je navedeno, pristrasnog izvještavanja.
Novinarka iz Banjaluke Gordana Katana, koja već četiri godine provodi monitoring upravo programa RTRS-a u okviru projekta Analiziraj.ba, ocjenjuje da "svako objektivno izvještavanje o djelovanju političkih partija više ne postoji na RTRS-u".
"Nažalost, sve ovo što smo vidjeli u ovih mjesec - dva, koji su prethodili samoj izbornoj kampanji, ukazuje da ni ove godine neće situacija ništa bolja biti. Imamo čitave serije dnevnika u kojima slijede izvještaji gdje su glavni akteri obično predsjednik i premijerka tog bh. entiteta i ministri iz Vlade RS-a", ukazuje Gordana Katana.
"Ono što mi je uvijek bilo zanimljivo", pojašnjava Katana, "je činjenica da se samo ključnim ljudima iz SNSD-a (Savez nezavisnih socijaldemokrata) daje maksimalni prostor, a da su daleko manje zastupljeni predstavnici ostalih koalicionih partnera".
"Prosto je nevjerovatno da svaki put kada se gospodin Dodik oglasi negdje, bilo na konferenciji za novinare ili nekom drugom prilikom, onda ćete imati slijed izvještaja u kojima će se on uvijek pojavljivati, što je potpuno neetički. Bilježili smo niz puta da imamo reakcije na istupe opozicionih političara, a da pri tome gledaocima nikada nije dat do kraja sadržaj o čemu su oni govorili, pa je na to uslijedila reakcija", navodi Gordana Katana.
Portparol RAK-a Amela Odobašić kaže da su, između ostalih, i Javni emiteri ti koji trebaju da pruže kompletnu i nepristrasnu sliku u predstavljanju političkih kandidata.
"Regulatorna agencija će pomno pratiti, vršiti monitoring programa, pratiti poštivanje planiranih aktivnosti koje su nam dostavili svi, uključujući i javne RTV servise, i onda ćemo, u slučaju da uočimo određene nepravilnosti, odnosno odstupanja od odredbi koja su definisana poglavljem 16 Izbornog zakona i Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata u BiH, reagovati blagovremeno, vidjeti da li je to u nadležnosti RAK-a ili Centralne izborne komisije (CIK), i kao što smo to radili i do sada, i u komunikaciji sa CIK-om donijećemo blagovremenu odluku", rekla je Odobašić.
Gordana Katana je mišljenja kako je ipak i na regulatoru odgovornost za trenutnu situaciju.
"Velika odgovornost leži i na samom regulatoru koji nikada nije regulisao pitanje, odnosno sam se bavio radom javnog emitera, što je dužan po zakonu. Stoga i ostaje njima puna sloboda da rade samo i isključivo u interesu vladajućih partija", zaključuje novinarka Katana.
Javni servisi su ti koji bi, ocjenjuju analitičari, i u predizborno vrijeme morali predstavljati primjer i postavljati profesionalne standarde za druge medije.
No, brojne analize, čak i apeli iz Evropske unije, ukazuju na činjenicu da u Bosni i Hercegovini i dalje postoji snažan uticaj političkih interesa.
Situacija u javnim medijima pokazuje i stanje medijskih sloboda u jednoj zemlji, a kakva je ona u Bosni i Hercegovini, vidljivo je već i prvog dana izborne kampanje.
Facebook Forum