Pišu: Ljubov Čizova i Robert Coalson (prevela: Biljana Jovićević)
U Rusiji se ovog vikenda održavaju izbori u momentu neobičajnog javnog nezadovoljstva, čak i neprijateljstva prema vlasti, izazvanog problemima u ekonomiji i burom koju je prouzrokovao nepopularni plan vlade da poveća starosnu granicu za odlazak u penziju.
Glasači u 22 ruska regiona, uključujući i grad Moskvu, će birati šefove izvršne vlasti. Šesnaest regiona će izabrati i zakonodavce. Takođe će se glasati i o nekim pojedinačnim mandatima u Državnoj Dumi, a u više administrativnih centara u Sibiru biraće se i gradonačelnici.
Prema posmatračima i brojnim naznakama, vlast u strahu od različitih oblika protesnog glasanja, pokušava da suzbije izlazak svih birača, osim takozvanih “sigurnih glasova”.
“Ja sam majka više djece, i ne dobijam nikakvu dodatnu pomoć. Niti za grijanje, niti za komunalne usluge” kaže Nadežda Devjašina, mještanka sela Solnečni, udaljenog na oko 25 kilometara od glavnog grada regiona Kakasije, Abakana.
Ona pažljivo procjenjuje korist od glasanja na izborima 9. septembra.
“Hoćemo li ići da glasamo? Samo ukoliko možemo imati neke koristi od toga ili nešto lično. U suprotnom, ne dolazi u obzir”, rekla je Devjašina za Ruski servis RSE.
“Nemamo nijednu bolnicu. Za koga ćemo da glasamo? Čak i naša djeca razumiju da nešto mora de se promijeni”, dodaje.
Neraspoloženje građana prijeti da preraste u različite forme protesnog glasanja, što bi lokalne zvaničnike moglo natjerati da udvostruče napore da se izađe na glasanje i osiguraju rezultat prema zahtjevima Kremlja.
“U ovoj situaciji, vlasti su malo više zainteresovane za gušenje izlaska na glasanje, da bi osigurali da na izbore izađu samo oni birači koji će glasati onako kako se od njih očekuje”, kaže Stanislav Andreičuk, analitičar izbora u nezavisnoj Golos izbornoj monitoring grupi.
“Učiniće sve što mogu da glasači iz protesta ostanu kod kuće”, dodaje on.
Posmatračka grupa Golos je snimila odbijanje izbornih odbora da registruju kandidate Komunističke partije u Altai Krai i Omsk oblasti, navodi Andreičuk.
Pravim opozicionim pokretima, kao što je neregistrovana Partija progresa, Alekseja Navaljnog, zabranjeno je isticanje kandidata kroz namjerno postavljene administrativne barijere.
U isto vrijeme, kaže on, kandidati iz “zvaničnih” ili “sistemskih” opozicionih partija kao što su komunisti, nacionalistička Liberalno demokratska partija Rusije (LDPR) i stranka lijevog centra Samo Rusija “ne koriste aktivno problem penzione reforme, onako kako bi mogli.”
“Često vidimo, čak i u rijetkim televizijskim debatama u kojima regionalni zvaničnici učestvuju, da ih o tome i ne pitaju”, kaže Andreičuk.
“To je indikator 'simulacije' izborne kampanje. Jasno je da je onim kandidatima kojima je dozvoljeno da uđu u utrku, makar na gubernatorskom nivou, to omogućeno samo ukoliko je postignut dogovor o tome kako da se ponašaju. Samo je ritualna kritika vlasti dozvoljena. Kandidati iz Komunističke stranke ili iz LDPR moraju kritikovati, ali je njihov kritični ton mnogo oprezniji nego što biste očekivali u ovakvoj situaciji,” navodi sagovornik RSE.
Administrativni izvori
Nedostatak konkurencije i prave kampanje se tumači kao strategija da se redukuje izlazak svih građana na glasanje.
“U isto vrijeme, zvaničnici širom zemlje koriste 'oprobane i poznate metode' preko zaposlenih u njhovim sopstvenim mrežama da mobilizuju ljude - primarano govorimo o državnim radnicima u raznim sektorima i regionalnim pro-Kremlj aktivistima - koji zavise od aktuelnog sistema,“ kaže Andreičuk.
U sibirskom gradu Barnulu, lokalne turističke agencije su dobile pismo od šefa izborne komisije okruga Železnodorožnji u kojem im je naređeno da sakupe lične podatke o “svim stanovnicima Barnaula koji će biti na odmoru ili izvan grada na dan izbora”.
Centralna izborna komisija u Moskvi je obećala da će sprovesti istragu o pismu, za koje je zamjenik predsjednika državne komisije, Nikolaj Bulajev rekao da je “nezakonito”.
Andreičuk iz monitoring grupe Golos je saglasan da je po svemu sudeći cilj trika bio da se sakupe informacije koje mogu biti iskorištene sa falsifikovanje izbora.
“Kada izborna komisija zna tačno koji glasači se neće pojaviti na glasanju, to im otvara priliku da koriste te podatake za falsifikovanje rezultata”, kaže on.
“To znači da mogu ubaciti te glasove odakle god žele. Na žalost, posljednjih su godina takve epizode bile dokumentovano zabilježene u Altai Krai”.
Region Altai Krai je redovno kod Golosa ubilježavan kao jedan od neslavnih u Rusiji, kada je riječ o kršenju izbornih zakona i nelegalnoj upotrebi “administrativnih izvora” od strane izvršnih vlasti.
Nepopularne reforme
Ranije ovog ljeta, vladajuća Jedinstvena Rusija i premijer Dmtrij Medvedev poslali su donjem domu ruskog parlamenta Državnoj Dumi, zakon kojim je predviđeno podizanje starosne granice za odlazak u penziju za muškarce na 65 do 2028. i za žene na 63 do 2034. godine.
Naknadno, nakon velikog bijesa javnosti, predsjednik Vladimir Putin je predložio podizanje starosne granice samo za žene na 60 godina.
Trenutno je starosna granica za muškarce 60 godina, a za žene 55, dok zaposleni u službama za provođenje zakona, vojsci i tajnim službama stiču pravo za penzionisanje sa 40 godina života. Na to, neće uticati predložena penziona reforma.
Ovaj reformski paket izazvao je talas protesta širom zemlje. Opozicioni političar Aleksej Navaljni je pozvao na novi krug protesta koji koincidiraju sa glasanjem 9. septembra.
Prema istraživanjima javnog mnjenja do 90 posto Rusa se protivi ovoj reformi. Prema nedavnom istraživanju Levada centra, 53 posto građana je navelo da su spremni da učestvuju u demonstracijima protiv ovog zakonskog prijedloga, što je nivo nezadovoljstva koji nije viđen u Rusiji od kraha rublje i ekonomskog sloma 1998.
“Nezadovoljstvo definitivno raste”, kaže direktor Levada centra, Lev Gudkov.
“Ovo nije izolovani slučaj već stalna tendencija još od martovskih izbora (za Državnu Dumu)”, pojašnjava.
Gudkov dodaje da Rusi na penzionu reformu ne gledaju izolovano, već kao na dio kompleksne vladine politike za koju građani misle da šteti njihovim interesima. Uključujući i vojne operacije na Bliskom istoku i navodnoj podršci za separatističke militante u susjednoj Ukrajini.
“Kada vlada povećava granicu za odlazak u penzuju, dok u isto vrijeme izvodi različite spoljnopolitičke avanture kao što je rat u Siriji, ili neproglašeni rat u ukrajinskom regionu Donbas i povećava potrošnju za vojsku i birokratiju, ljudi počnu da razmišljaju ……vlada pokušava da riješi budžetski deficit o njihovom trošku” kaže on.
Nikolaj Ljaskin, koji predvodi Navaljnijevu Antikorupcijsku fonadciju, kaže da je prijedlog penzione reforme “konačno ljudima otvorio oči”.
“Ljudi su počeli da gledaju okolo i misle da povećanje cijena koje vide nije stiglo od vanzemaljaca iz svemira već da je prije svega posljedica nesposobne politike Jedinstvne Rusije, Putina i Medvedeva”, rekao je Ljaskin.
Emilija Slabunova, predsjednica liberalane Jabloko partije, iskazala je nadu da će građani “aktivno dati svoje mišljenje koristeći sva moguća sredstva” od protesta, preko apela na njihove predstavnike u Dumi do glasačkih kutija.
“Mi treba da iskoristimo naše glasove tokom izbora 9. septembra da protestujemo protiv onih političkih snaga, prije svega Jedinstvene Rusije, koje guraju tako loše razmotrene prijedloge,” poručila je Slabunova.
Facebook Forum