Vasile Botnaru, šef biroa u Kišinjevu Moldavskog servisa RSE, za ‘Zašto?’ objašnjava zbog čega bi mladi ljudi mogli dovesti do jačanja podrške ujedinjenju ove bivše sovjetske republike sa Rumunijom, u čijem je sastavu bila između dva svjetska rata i sa kojom dijeli jezičku i kulturnu istoriju.
Moldavija je najsiromašnijom evropska zemlja i želi se priključiti Evropskoj uniji, a premijer Pavel Filip iz pro-evropske Demokratske partije oligarha Vladimira Plahoptnjuka je odabacio ideju o ujedinjenju. Od raspada Sovjetskog saveza Moldavije se suočava sa separatističkom pobunom u istočnom, proruskom području Pridnjetsrovlje.
- Sredstvo za podjele
Ponovno ujedinjenje je je bilo interesantna tema prije 25 godina kada je većina ljudi pokušala dati kredibilitet ideji da je suverenitet i nezavisnost Moldov prvi korak, a drugi korak bi bio ponovno ujedinjenje sa Rumunijom.
Ovu ideju je tada podržavalo 20-25 posto građana Moldavije.
Nakon 25-27 godina, možda najviše 8-9 posto ljudi sada ovo podržava.
Vlast je pokušala biti prijateljska sa snagama koje su za ujedinjenje iz desno nastrojenog dijela društva jer je ljevica, Socijalistička partija, izjavila da su oni protiv ujedinjenja.
Ovo pitanje je političko sredstvo za podjele i za dobijanja glasova na sljedećim parlamentarnim izborima.
- Propala država
Veliki dio Moldavaca je pokušao dobiti rumunski pasoš ali ne glasaju za ponovno ujedinjenje.
To je pragamtičan potez kako bi dobili pasoše radi putovanja u EU.
Veliki dio onih koji su dobili pasoš uopšte uopšte ne govore rumunjski jezik, jer su sa juga Moldavije ili iz Pridnjetstrovlja.
U Parlamentu imamo neke poslanike koji su izjavili da podržavaju ujedinjenje jer je Moldavija propala država.
Neki analitičari podržavaju ujedinjenje zbog ovog razloga jer Moldova nije održiva država i smatraju da u sastavu Rumunije ima šansu da zaustavi ekonomsku i demografsku krizu i druge probleme.
Ali, nisam siguran da li postoji dovoljna podrška političkih stranaka i dovoljno poslanika da bi se politički ili pravno izglasala odluka o ujedinjenju.
- Jezik
Demokratska stranka koja je na vlasti je pokušala da zauzme jedan ekvilibristički položaj i da uzme novac od Rumunije i EU ali da zadrži suverenitet ili ‘lažni’ suverenitet Moldavije.
Mlade ljude privlači ponovno ujedinjenje, dok su stariji žrtve političke igre jer su sve partije pokušale iskoristi ovaj osjetljiv problem.
Prethodno se raspravljalo o jeziku, je li moldavski ili rumunski, ili da li smo Moldavci ili Rumuni zato jer smo smo bili dio rumunske države.
Političke partije i političari su koristili ovaj osjetljiv problem i obični ljudi su veoma podijeljeni po ovom pitanju.
- Siromaštvo i korupcija
Posljednje istraživanje javnog mnijenja iz 2015. o ovom pitanju pokazalo je da bi najviše 20 posto ljudi podržalo ujedinjenje.
Ali sada svi političari shvataju da je opasno organizovati referendum ili ozbiljno razgovarati o ovome jer je apsolutno nepredvidljivo kakav bi rezultat bio.
Podrška bi sada mogla biti veća jer sada imamo mlade, obrazovane mlade ljude koji su vani ali koji bi mogli glasati na referendumu.
Sve zavisi od toga šta političke partije očekuju da će dobiti od toga.
Ako misle ozbiljno o strateškom razvoju, Moldavije onda to nije tema.
Ali sve političke partije sada pokušavaju instrumentalizirati ovo pitanje kao i svako drugo pitanje, kao što je siromaštvo, korupcija i tako dalje.
- Bolji život i plate
Prvo su Komunistička partija, a zatim i Socijalistička partija pokušale da drže ovaj problem ispod površine i da zalede ovu diskusiju.
Ali to je nemoguće, zao što je sada ovoj pitanje predmet javne rasprave.
Zbog toga, podrška ujedinjenju može rasti jer mladi ljudi sada slobodno pričaju o tome.
Za starije ljude, to je bio tabu dok mladi o ovome raspravljaju vrlo otvoreno, o cijeni i o prednostima ujedinjenja.
Oni pokušavaju o tome razgovarati sa svojim roditeljima, o boljim platama i kvaliteti života nakon ujedinjenja sa Rumunijom.
Ova diskusija može promijeniti mišljenje u korist ujedinjenja.
