U sarajevskoj Vijećnici otvorena je izložba fotografija pod nazivom 'Na marginama', koja priča o životu Roma i njihovih porodica koji ruše stereotipe o toj manjinskoj populaciji. Izložbu je producirao Centar za postkonfliktna istraživanja, u saradnji sa drugim organizacijama.

O ovoj izložbi razgovarali smo sa direktoricom Centra za postkonfliktna istraživanja Velmom Šarić.

RSE: U okviru izložbe predstavljeno je 20 fotografija i pozitivnih priča o životu Roma u BiH. Zbog čega ste se odlučili za romsku nacionalnu manjinu?

Šarić: Izložba "Na marginama" je osmišljena ustvari kao jedna veća vrsta platforme o pripadnicima romskih zajedica kako bi sa nama mogli podijeliti svoje životne priče, uz mogućnost da možemo vidjeti i njihova lica.

Odlučili smo se za Rome zato što je to, prema istraživanju kojeg je provela misija OSCE-a u BiH i institucija Ombudsmana za ljudska prava u BiH, procjenjujući da oko 50.000 Roma živi na teritoriji Bosne i Hercegovine, naša najbrojnija nacionalna manjina, a nalaze se, nažalost, među najugroženijim manjinama, u svakom smislu – društvenom, ekonomskom, političkom.

I u današnjoj, poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, oni se zaista suočavaju sa nizom poteškoća u oblasti potpunog ostvarenja osnovnih ljudskih prava koja su im zagarantovana Ustavom BiH, a u koja spadaju i prava na imovinu, socijalna pomoć, obrazovanje, zapošljavanje itd. Ova izložba također ima za cilj podsticanje dijaloga o mogućim načinima poboljšanja statusa Roma, i naravno drugih nacionalnih manjina. Još jedan cilj nam je podizanje nivoa svijesti i razumijevanje izazova s kojima se ova populacija susreće. Naravno da je glavni cilj borba protiv diskriminacije i stereotipa koji vode ka daljnjoj marginalizaciji i isključivanju romskih zajednica.

RSE: Ovo je prva izložba na kojoj su Romi prikazani obrazovani, zaposleni, žargonski rečeno, "žive kao i većina drugih građana". Zašto je bitno takvo što isticati?

Šarić: Ova izložba je kolaborativna izložba petorice fotografa – jedan od njih je Aldin Fafulović, koji je i sam Rom i živi u jednom malom romskom selu kod Viteza. Druga dva fotografa su mladi Armin Durgut iz Zenice, Vedran Živković iz Tuzle, Brad Hobbs, koji je pratio Rome širom Engleske, i Mirko Pincelli, koji je Italijan i koji je također imao dodira s romskim zajednicama. Oni su zaista uživali i učestvovali su u ovom projektu i srcem i dušom. Mi smo na kraju imali preko 150 fotografija. Jako teško je bilo odabrati tih 20, međutim, cijeli projekat će rezultirati jednim photo-bookom u kojem ćemo objaviti više priča i više fotografija.

Bitno je da se pripadnicima romske populacije da jedna platforma, da glas, jednostavno, kako bi im se dala prilika da pokažu svoje živote. Znate, vi imate te predrasude o tome kako su Romi vijekovima nomadi, kako nikada ne žive na jednom mjestu, kako ne cijene obrazovanje, kako su njihova djeca uvijek prljava.

Ova izložba upravo pokazuje suprotno i pokazuje da postoje uspješni Romi. Međutim, ono što se provuklo tokom cijelog istraživanja koje je trajalo devet mjeseci i ono što smo mi mogli zaista da osjetimo jeste da su svi oni rekli da nije istina da Romi ne žele da rade, to je još jedna od predrasuda koje postoje. Jednostavno, da im niko ne daje priliku.

Znate, kada vam mlada žena kaže da je išla od haustora do haustora, molila da im čisti taj haustor, da to nije mogla dobiti zato što je Romkinja – mislim da treba na individualnoj osnovi svi da se zamislimo, kao pojedinci, pa onda kao cijelo društvo, kako mi ustvari pristupamo toj populaciji, kakve su naše predrasude, a šta je ustvari realnost.

Izložba će, nakon Vijećnice, gdje će biti od 11.-28. juna, biti na Skenderija mostu, u sklopu WARM festivala, i biće dostupna građanima Sarajeva cijeli mjesec, do kraja jula.