Evropski policijski ured (EUROPOL) objavio je 20. juna godišnji izvještaj Situacija s terorizmom i trendovi (European Union Terrorism Situation and Trend Report 2018) u kojem je naglasio da "teroristička prijetnja u Evropskoj uniji ostaje na visokom nivou", iako se tzv. Islamska država u Iraku i Siriji urušila.
"Iako se broj žrtava terorističkih napada tokom 2017. godine smanjio, broj napada na evropskom tlu nije. Broj džihadistički inspiriranih napada se više nego udvostručio", naglasili su iz EUROPOL-a.
Izvršna direktorica EUROPOL-a Catherine De Bolle je saopćila da "ne treba posebno naglašavati kako će podrška zemljama članicama EU-a u borbi protiv terorizma ostati prioritet EUROPOL-a". "U borbi protiv terorizma nužno je imati optimalnu razmjenu informacija i precizne podatke", navela je.
Dimitris Avramopoulos, evropski komesar za migracije, unutrašnje poslove i građanstvo, saopćio je da će "terorizam nastaviti biti prijetnja svijetu, Evropi, našim građanima, našoj sigurnosti i načinu života i u budućnosti".
"Prošle godine, dok se broj džihadistički inspiriranih napada povećavao, povećao se i naš broj preventivnih akcija, a najmanje 11 napada je spriječeno", kazao je Avramopoulos.
Julian King, evropski komesar za sigurnosna pitanja unije, naveo je da se moraju ojačati zajednički napori kako bi se teroristima oduzela sredstva - oružje, eksploziv i financijska sredstva. "Moramo se nastaviti boriti protiv radikalizacije i svih oblika nasilnog ekstremizma", rekao je King.
Povratak 'džihadista' na Zapadni Balkan
Što se tiče zemalja Zapadnog Balkana, u izvještaju EUROPOL-a se navodi da je "zbog sukoba iz prošlosti između zapadnobalkanskih zemalja velika količina naoružanja dostupna na tom tržištu".
Mađarska je iznijela i svoje podatke prema kojima se oko hiljadu pojedinaca pridružilo IDIL-u od 2014. do 2016. godine i da se očekuje njihov povratak natrag koji organiziraju kriminalne skupine uključene u ilegalnu migraciju. Druge zemlje su navele da se preko "Balkanske rute" militanti IDIL-a sad vraćaju ili pokušavaju vratiti u svoje zemlje iz Sirije i Iraka.
U posebnom dijelu izvještaja o Zapadnom Balkanu, koji je sačinjen na osnovu "otvorenih izvora", navodi se da nije zabilježen nijedan džihadistički teroristički napad tokom 2017. godine.
Što se tiče Kosova, izvještava se da je smanjen broj džihadističkih propagandnih aktivnosti. U izvještaju EUROPOL-a se navodi da su na Kosovu zabrinuti zbog mogućnosti povratka boraca sa stranih ratišta, a vlasti su ukupno evidentirale 54 osumnjičena za sudjelovanje u terorističkim aktivnostima u Iraku i Siriji.
Što se tiče hapšenja, na Kosovu su ona primarno provedena zbog sumnje da su te osobe sudjelovale u propagandnim aktivnostima.
[RSE/Video, novembar 2017.]
"Članovi albanske, bošnjačke i romske manjinske zajednice predominantno su među osumnjičenima za pripadnost džihadističkim skupinama u Srbiji. Ova zemlje je također izvijestila da su zabilježene propagandne aktivnosti tokom 2017., bilo kroz osobne kontakte u neformalnim religijskim skupinama, bilo tokom nekih neformalnih religijskih okupljanja, putem interneta ili društvenih mreža. Cilj ovih propagandnih aktivnosti je radikalizacija i vrbovanje novih članova terorističkih organizacija. Najviše se tako pristupalo ženama, kao i članovima romske populacije", navodi se u izvještaju EUROPOL-a.
"Supruge radikalnih islamista su, otkriveno je, bile vrlo aktivne u vrbovanju drugih žena", naglasili su iz EUROPOL-a. Što se tiče Srbije, Evropski policijski ured navodi i da tokom 2017. godine nije zabilježen nijedan novi odlazak iz Srbije na strana ratišta.
EUROPOL navodi i da je Crna Gora izvijestila o prisustvu nekoliko radikalnih skupina među kojima su najizraženiji džihadisti i tekfirdžije (religijske ideologije koje opravdavaju nasilje i ubijanje nevjernika, čak i samih pripadnika islama).
"Na 'tekfirdžije' se gleda kao na jako rigidne u interpretaciji osnovnih islamskih postulata i izvode religijske obrede prema striktnim šerijatskim pravilima. Oni šire različite propagandne materijale internetom, ali nisu stvarna teroristička prijetnja. Isto se odnosi i na džihadističku skupinu u zemlji iako neki njeni članovi, posebno povratnici sa stranih ratišta, posjeduju znanja i vještine koje se mogu iskoristiti u terorističke svrhe", naveo je EUROPOL. Također se napominje i da se umjerene skupine suprotstavljaju nasilnim metodama i traže odmak od radikalnih elemenata.
"Bosna i Hercegovina je navela da je do decembra 2017. godine oko 300 osoba otputovalo iz zemlje u Irak i Siriju. S 31. decembrom 2017. oko 107 ih je i dalje bilo u Siriji, od čega 61 muškarac i 46 žena. Vjeruje se da se do tog datuma 41 osoba vratila u BiH i da je 71 poginula. Tokom 2017. godine zabilježen je samo jedan (neuspjeli) pokušaj pojedinačnog odlaska iz BiH u područje sukoba", navodi se u izvještaju EUROPOL-a.
[RSE/Video, oktobar 2017.]
Dalje se navodi da postoji malo izvještaja iz BiH koji indiciraju da ekstremističke skupine sklone nasilju imaju organiziranu mrežu u zemlji te da postoje dokazi da unutar ekstremističkih skupina postoje frakcije koje imaju različita religijska i ideološka uvjerenja što stvara mogućnost za interne nesuglasice.
Sve više napada 'vukova samotnjaka'
Devet zemalja članica EU-a izvijestilo je o ukupno 205 spriječenih, neuspješnih i izvršenih napada tokom 2017. godine dok je taj broj prethodne godine iznosio 142. To je ukupno povećanje od 45 posto.
"U ovim napadima ubijeno je 68 i ranjeno 844 ljudi. Od toga je 62 ljudi ubijeno u džihadističkim terorističkim napadima. Broj džihadističkih terorističkih napada je porastao sa 13 u 2016. godini na 33 u 2017. godini", navodi se u izvještaju EUROPOL-a.
Evropski policijski ured je u izvještaju naglasio i da je povećan broj "etno-nacionalističkih", kao i "separatističkih" napada. Od njih 137, čak 88 je zabilježeno u Sjevernoj Irskoj.
Ljevičarske i anarhističke terorističke skupine i pojedinci izvele su 24 napada tokom 2017. godine dok su desničarski ekstremisti izveli pet napada.
U EU je uhapšeno ukupno 975 osoba osumnjičenih za terorizam, a većina se odnosi na džihadistički terorizam, učestvovanje u aktivnostima terorističkih skupina, planiranje i pripremu napada, posredovanje u aktivnostima kao što su širenje propagande, regrutiranje ili finaciranje terorizma.
[RSE/Video, novembar 2017.]
Što se tiče "trendova", EUROPOL navodi da su posljednji napadi usmjereniji na ljude, nego na druge ciljeve kako bi se provocirao emocionalni odgovor javnosti (napadi u Parizu u maju 2018. i Barceloni u avgustu 2017. godine). Drugi trend su napadi na simbole vlasti (napadi u Liegeu u maju 2018. i Trebesu u martu 2018.) kao i napadi na simbole zapadnjačkog načina života (napad u Manchesteru u maju 2017. godine).
"Novi džihadistički teroristički napadi u EU vjerovatno će slijediti te obrasce i izvršavanje napada bit će sve manje sofisticirani. Džihadistički teroristi su sve češće 'vukovi samotnjaci', sami se spremaju za napad ili uz posredovanje prijatelja ili rođaka. Ipak, online propaganda i društvene mreže su i dalje ključne za vrbovanje, radikalizaciju i sakupljanje novca. Često nedovoljno poznavanje islama čini potencijalne napadače ranjivim i podložnijim utjecaju i manipulaciji", navodi se u izvještaju EUROPOL-a.
- State Department: Sprega etničkog, vjerskog i političkog na Balkanu
- Anatomija terora: Kako se rađa ekstremizam?
- Rehabilitacija djece-boraca 'Islamske države'
"Nedavne džihadističke napade", kako se ističe u izvještaju, "počinili su primarno teroristi rođeni u Evropi koji su se radikalizirali a da nisu putovali u inozemstvo kako bi se priključili terorističkim skupinama".
"Među njima, jedan dio je od ranije poznat policiji, ali ne po terorističkim aktivnostima i većina nije imala izravne veze sa džihadističkim organizacijama. Urušavanje tzv. Islamske države i njezine organizacijske strukture ne znači i smanjenje prijetnje džihadističkog terorizma. Terorističke aktivnosti u EU, naređene, vođene ili inspirirane IDIL-om, Al-Kaidom ili drugim džihadističkim organizacijama ostaju realna mogućnost", naglasio je EUROPOL u izvještaju.
Uhapšeno 975 osoba, doneseno 569 presuda
EUROPOL je naveo i da je tokom 2017. doneseno i 569 presuda za terorizam, od čega najviše u Francuskoj (122), zatim Belgiji (85), Nizozemskoj (46), Španiji (71) te Njemačkoj (34) i Austriji (18).
Tokom 2017. godine uhapšeno je ukupno 975 osoba, od čega najviše u Francuskoj (411), Španiji (91), Njemačkoj (58), Belgiji (50), Austriji (48), Nizozemskoj (35) te Italiji (39). Većina je vezana za optužbe povezane sa džihadističkim terorizmom (705) te "nespecificirano" (184 uhapšenih od čega 168 u UK-u).
- Pročitajte i ovo: Od djeteta izbjeglice do sljedbenika IDIL-a | Kako pakistanska vlada finansira 'Univerzitet za džihad' | Rat protiv islamskog ekstremizma mogu dobiti samo umjereni muslimani
EUROPOL navodi i da je tokom 2017. godine spriječene, neuspjelo i izvedeno ukupno 205 terorističkih napada, od čega najviše u Velikoj Britaniji – njih 107, od čega je ta zemlja zabilježila 88 separatističkih, 14 džihadističkih i pet desničarskih terorističkih napada. Sljedeća je Francuska sa 54 napada, od čega 42 separatistička, 11 džihadističkih i jedan radikalne ljevice.
Španija je zabilježila 16 spriječenih, neuspjelih i izvedenih napada, od čega po sedam separatističkih i ljevičarskih te dva džihadistička. Italija je zabilježila 14, od čega šest "nespecificirana", sedam ljevičarskih i jedan džihadistički, Belgija dva džihadistička, Finska jedan i Švedska jedan. Grčka je zabilježila osam spriječenih, neuspjelih i izvedenih napada radikalnih ljevičara.
Facebook Forum