Sjedinjene Američke Države su saopštile da se povlače iz Savjeta za ljudska prava Ujedinjenih nacija, uz obrazloženje ambasadorice Nikki Haley, da je riječ o "septičkoj jami političke pristrasnosti". Haley kaže da je ovo UN-ovo tijelo "zaštitnik kršitelja ljudskih prava" i da posebno targetira Izrael, a ignoriše razaranja širom svijeta.
Očekivano, izraelski premijer Benjamin Netanyahu je pozdravio ovaj čin kao "hrabar", dok je šef Savjeta za ljudska prava Zeid Rad al-Husein rekao da je "razočaravajući, iako ne iznenađujući".
Ambasadorica u UN Nikki Haley je vijest o povlačnju SAD iz UN Savjeta za ljudska prava objavila u utorak u State Departmentu, uz obrazloženje da je ovo tijelo "licemjerno i služi samo sebe" i da "pravi parodiju od ljudskih prava".
"Previše dugo Savjet za ljudska prava bio je zaštitnik krštelja ljudskih prava i septička jama političke pristrasnosti. Na žalost sada je jasno da naši pozivi za reformisanje nijesu uslišeni. Kršioci ljudskih prava nastavljaju da služe u Savjetu i biraju se za članove. Najnehumaniji režimi svijeta i dalje izbjegavaju da se istražuju, dok Savjet nastavlja da sa politizacijom i za žrtvene jarce predstavlja zemlje sa pozitivnim rezultatima po pitanju ljudskih prava. Sve to u pokušaju da skrenu pažnju sa kršitelja i njihovih pozicija", rekla je.
Vašington je odbio da se priključi Savjetu za ljudska prava UN-a, kada je formiran 2006. u vrijeme administracije Georgea W. Busha i kada je ambasador SAD u UN bio sadašnji Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton. Bushov nasljednik pak, Barack Obama priključio se ovom tijelu 2009.
Američki zvaničnici su se dugo žalili da je Savjet previše fokusiran na Izrael dok ignoriše kršenja ljudskih prava drugih država, poput Irana, Venecuele, Kube, Kine, Konga koji su sve članovi Savjeta. Haley je rekla da je ovo tijelo čije je sjedište u Ženevi "hronično pristrasno protiv Izraela," a američki državni sekretar Mike Pompeo da je "jadan zaštitnik ljudskih prava".
"Savjet nastavlja i dobro dokumentuje svoju nerazumnu pristrasnost protiv Izraela. Od formiranja Savjet je usvojio više rezolucija koje osuđuju Izrael, nego protiv ostatka svijeta zajedno", ustvrdio je Pomepeo, a Haley je takođe ukazala na nastavak postojanja "agende broj 7", što je permanentna fiksacija u njihovom rasporedu, isključivo posvećena raspravama o kršenju ljudskih prava na Zapadnoj Obali i u Pojasu Gaze.
Uslijedile su brojne i pomiješane reakcije.
Šef Savjeta za ljudska prava UN-a Zeid Rad al-Husein je rekao da je odluka "razočaravajuća, ali da nije iznenađenje". U saopštenju generalnog sekretara UN-a, Antonia Guterresa stoji da bi "mnogo više volio" da su SAD ostale u Savjetu.
Izraelski premijer Benjamin Natanyahu pozdravio je čin kao hrabar, dok su ostali uglavnom izrazili žaljenje. Šef diplomatije Velike Britanije Boris Johnson takođe žali zbog odluke SAD. Johnson, koji je u ponedjeljak pozvao da se "agenda broj 7" reformiše, naveo je da "nije tajna da Ujedinjeno Kraljevstvo želi reformu Savjeta za ljudska prava, ali smo posvećeni jačanju tijela iznutra". Ruska misija u UN je navela da su kritike SAD zbog neuspjeha promjena koje zagovara Vašington "cinične", dok je Kina navela da žali zbog odluke SAD, ali i da je, kako prenose državni mediji u toj zemlji, slika SAD kao zaštitnika ljudskih prava na "ivici kolapsa".
Odluka Sjedinjenih Država dolazi u momentu intenzivne kritike administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog politike razdvajanja djece migranata od njihovih roditelja na granici SAD i Meksika. U ponedjeljak je među ostalima i UN-ov šef za ljudska prava Zeid Rad al-Husein to nazvao "nasavjesnom" politikom.
Kritike odluke Trumpove administracije stižu i od demokrata. Demokratski nacionalni komitet je u saopštenju naveo:
"Trumpovo povlačenje je naročito uznemiravajuće imajući u vidu njegove uporne pohvale na račun despota i diktatora koji imaju nedostižan skor kršenja ljudskih prava, da ne pominjemo okrutnu zloupotrebu u tretmanu porodica koje traže azil", stoji u reakciji glavnog tijela Demokratske stranke.
Nakon što su 2013. u ovo tijelo primljeni Kina, Rusija, Saudijska Arabija, Alžir i Vijetnam, grupe za ljudska prava iskazale su protest zbog takve odluke, ali su danas nakon izlaska Sjedinjenih Država saopštili da se plaše da će ovaj potez nanijeti štetu posmatračima i svima onima koji ukazuju na kršenja ljudskih prava širom svijeta.
Reagovala je i globalna organizacija za zaštitu ljudskih prava, Human Rights Watch (HRW).
"Odluka Trumpove administracije je žalosna refleksija njihove jednodimenzionalne politike ljudskih prava: braniti kršenja Izraela od kritika, ima prednost nad svim ostalim", rekao je izvršni direktor HRW Kenneth Roth.
Facebook Forum