Posjeta turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) Bosni i Hercegovini, ocjenjuju bh. analitičari, otvara brojna pitanja, od toga je li liderima u BiH u ovom trenutku važnija podrška Turske, Rusije, Hrvatske da ostanu na vlasti od naroda kojima vladaju, da li su bh. lideri u dogovoru jer njihove aktivnosti u posljednje vrijeme "urušavaju institucije BiH", do toga jesu li se toliko osilili da smatraju kako bi trebali Bosancima i Hercegovcima tumačiti kako da žive i koga da smatraju Božijim poslanikom.
"Evropske države koje smatraju da su kolijevka demokratije danas su pale na ispitu, a BiH je pokazala da je demokratska država", tim riječima počeo je svoj istup na skupu u Sarajevu turski predsjednik Erdoan, kojem je nekoliko zemalja Evropske unije (EU) zabranilo održavanje predizbornih skupova, dodajući kako je Turska uvijek bila uz BiH i kako će biti podrška i ubuduće.
Uprkos brojnim upozorenjima bh. javnosti da bi taj skup u Sarajevu poslao još jednu negativnu sliku o Bosni i Hercegovini i da ta vrsta podrške, osim političke i to vladajućoj strukturi kod Bošnjaka, nema uporište u ekonomskoj jer Turska više ulaže u Srbiji nego u BiH, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović odlučio je da, uprkos svemu, ugosti Erdoana.
"Jučerašnji skup u Sarajevu ozbiljno je udaljavanje BiH od EU", upozorava profesor evropskih integracija na Sveučilištu u Mostaru Mile Lasić.
"I u tom pogledu je ova 'montipajtonovska' avantura gospodina Bakira Izetbegovića sa njegovim prijateljem Erdoanom, koji je persona non grata u ovom momentu u mnogim zemljama, jedan tipični autogol kojega zabijaju bh. političke elite sami sebi", dodaje profesor Lasić.
- Erdoan u Sarajevu: Pozivi na jedinstvo, saradnja sa Srbijom i gulenisti
- Erdoan koristi evropski vakuum na Balkanu
- Posjeta iz Turske preko leđa BiH
Poruke koje su upućene, pogotovo one koje je izrekao Izetbegović, mnogi ocjenjuju kao neprimjerene funkciji koju obavlja. Naročito se to odnosi na poruku koju je uputio vjernicima.
"Kako kaže hadis Božijeg poslanika: "Svakih sto godina Bog pošalje čovjeka koji će jednom narodu vratiti vjeru… vi sad imate čovjeka kojeg vam je Bog poslao. Ime mu je Tajip Redžep Erdoan!", poručio je Bakir Izetbegović u Zetri.
Profesor historije Husnija Kamberović kaže da je ovim Izetbegović pokazao domete svog političkog djelovanja.
"Mislim da je pokazao koliko je on ispod razine političke i državničke mudrosti Alije Izetbegovića, iako je imao naravno svojih dobrih i loših strana, ali on je čovjek koji je ipak znao šta je država i znao je očuvati institucije države. Bakir Izetbegović se u ovom slučaju ponio slično kao i njegov kolega Dragan Čović (član Predsjedništva BiH i lider Hrvatske demokratske zajednice BiH - HDZ BiH, op. a.) koji vrlo često solira, ne poštuje odluke institucije koju predstavlja, sam donosi odluke koje su često u koliziji sa interesima države koju predstavlja", riječi su Kamberovića.
"Izetbegović je", ističe Kamberović, "organizujući ovu posjetu bez saglasnosti druga dva člana Predsjedništva, takođe pokazao da ne poštuje instituciju kolektivnog Predsjedništva".
"Smatram da ova politička garnitura i ovakvim izjavama pokazuje koliko, zapravo, nije svjesna šta je država, da ne znaju očuvati državne institucije. Rušenjem tih državnih institucija srušit će i ovo malo zemlje što je ostalo", ukazuje profesor Kamberović.
Profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Nedžma Džananović - Miraščija podsjeća da se u ovogodišnjoj predizbornoj kampanji bosanskohercegovački političari utrkuju ko će pokazati da ima veću podršku lidera većih zemalja, dok ignorišu nagomilane probleme u BiH, koji i prema posljednjem izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda, ovu zemlju definišu kao "crnu rupu" u Evropi.
"Ovaj događaj otvorio je niz pitanja o bh. ukupnoj vanjskopolitičkoj orijentaciji. Dodala bih da je ovom događaju prethodila posjeta jedne ruske zvaničnice i koliko god nacional-romantičari maštali o tome da budu ruska gubernija ili turska provincija, želim napomenuti da BiH u ovom trenutku ostaje bez mladih perspektivnih ljudi koji ne žele živjeti besperspektivno u bajkama iz 19. vijeka, već koji žele živjeti u uređenim zemljama, zemljama u kojima vrijede uslovi i standardi života primjereni 21. vijeku", zaključuje profesorica Džananović - Miraščija.
Facebook Forum