Dok je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović bio na otvaranju mostarskog Međunarodnog sajma privrede, drugi član, trenutno predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, bio je domaćin skupa u Sarajevu kojem su prisustvovali predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti iz bošnjačkog naroda, delegacija Islamske zajednice u BiH koju je predvodio reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, kao i nevladine organizacije.
Tokom skupa, koji je, kako je rečeno, samo nastavak započetog sastanka prije 20-ak dana, razmatrana je sveukupna situacija i odnosi u BiH i regionu, a posebna pažnja posvećena je islamofobiji i antibošnjačkoj propagandi, ali i sigurnosnim prijetnjama s kojima se suočava Bosna i Hercegovina.
Sa skupa je poručeno da se bez odgađanja zaključi osnovni ugovor između Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice, kao što je to već učinjeno sa drugim religijskom zajednicama u Bosni i Hercegovini.
Najoštrije su osuđene tvrdnje o radikalizaciji i bujanju nasilnog ekstremizma kod Bošnjaka koji, kako je navedeno u saopštenju, iako su žrtve genocida, nikada nisu posegnuli za osvetom ili ekstremizmom, već su istrajavali na istini i pravdi.
Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" (BZK) Senadin Lavić izjavio je nakon sastanka da se pokušava nametnuti slika da su "Bošnjaci vrlo opasna skupina u Evropi, da Bošnjaci nekome smetaju u Evropi".
"Bošnjaci su stari evropski narod, da poštuju druge narode u BiH, da priznaju BiH kao jedinu i prihvataju je i bore se za nju kao jedinu državu u kojoj mogu živjeti sa svima koji je vole i da Bošnjaci nisu nikakva smetnja bilo kome u Evropi", naglasio je Lavić.
Tokom sastanka pomenuti su procesi negiranja bosanskog jezika, bošnjačkog identiteta, religijska institucija Bošnjaka.
Zatraženo je da se odlučno odbace drske, uvredljive i potpuno neosnovane tvrdnje o planovima za stvaranje islamske države na tlu Bosne i Hercegovine.
Pomenuta je uloga Bošnjaka u ratu.
"Želimo da kažemo javno i glasno da Bošnjaci nisu imali nikakav plan, genocidan plan prema bilo kojem narodu, da nisu imali projekt velike države, iskorjenjivanje bilo koga i tako dalje. Vidite da je, otprilike od 2005. godine, krenuo projekat u kojem se Bošnjacima pokušava 'prikačiti', 'nalijepiti' mnogo štošta s čim oni nemaju nikakve veze", poručio je Lavić.
Negiranje genocida počinjenih u Bosni i Hercegovini, bila je još jedna od tema razgovora na sastanku koji je okupio predstavnike političkog, akademskog i vjerskog života u BiH.
Osuđuju veličanje udruženih zločinačkih poduhvata kojima su Bošnjaci bili izloženi u proteklom ratu i koji su dobili svoj epilog u presudama Haškog tribunala, kao i glorifikovanje i dodjelu odlikovanja presuđenim ratnim zločincima.
Predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca KRUG 99 Adil Kulenović rekao da se "mora tražiti politička odgovornost za posljedice genocida, za posljedice udruženog zločinačkog poduhvata, za posljedice međudržavnog oružanog sukoba".
"Pomenuo sam izlazak iz stanja defanzive u ofanzivnu strategiju - političku, intelektualnu i svaku drugu, imajući u vidu činjenicu da se nama stalno nameće pozicija jedne rovovske bitke, stalne odbrane i za ono što jeste krivnja u pojedinim segmentima politike ili rada do onoga što apsolutno nije nikakva krivnja, jer nije niti bošnjački narod, niti cjelokupni narod u BiH odgovoran za genocid, ali jesu oni koji su presuđeni za udruženi zločinački poduhvat i međudržavni oružani sukob", naglasio je Kulenović.
Najveća korist od ovog sastanka u tome što se, na neki način, profiliraju državotvorne političke snage, ne samo političke nego i intelektualne, religijske, zatim organizacije civilnog društva koje promišljaju BiH, ne na etnoreligijski način, nego na način, prije svega, odnosa prema izgradnji države BiH, smatra Kulenović.
"U tom smislu naročito je važno što je istaknuta potreba da se u budućnosti vodi računa o tome kako izbjeći zamke izolacionizma, koje mogu biti najpogubnije i za BiH kao državu i za narod kao takav. U tom smislu je važno istaći da se iz jednog stanja defanzive treba konačno preći u stanje ofanzive na način na koji je to već iskazano s ovim zajedničkim pristupom četiri političke stranke oko izmjene Izbornog zakona. Očekivati je da će u budućnosti politika koja će se graditi na takvom jednom državotvornom konceptu uključivati u sebi i ona pitanja koja su danas posebno naglašena, to je sekularizam, odnosno državno uređenje koje u sebi sadrži sve ono što danas moderni pojam civilizacije podrazumijeva pod sekularizmom", rekao je predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca KRUG 99.
