Bosna i Hercegovina ove godine će postati punopravna članica Svjetske trgovinske organizacije (STO), potvrdio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, po povratku sa završnih pregovora održanih u sjedištu ove organizacije u Ženevi.
Ekonomisti kažu da će BiH imati benefite od članstva u ovoj organizaciji, ali i obaveze koje će morati ispunjavati.
U sjedištu Svjetske trgovinske organizacije (STO-a) u Ženevi krajem protekle sedmice održani su završni pregovori na kojima je usvojena mapa puta za punopravno članstvo BiH u toj organizaciji. Prema podršci koju je BiH dobila od članica Svjetske trgovinske organizacije već u jesen mogla bi status posmatrača zamijeniti punopravnim članstvom, kazao je za bh. medije po povratku ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.
''Od početnih 1.600 tarifnih linija Bosna i Hercegovina je, zaključno sa ovim završnim pregovorima održanim u Ženevi, uspješno ispregovarala i usaglasila sve tarifne linije. Ostalo je još nekoliko tehničkih detalja, ali ja se iskreno nadam da ćemo to uspjeti", rekao je.
BiH usaglasila je uslove sa Ukrajinom prošle godine, sada je postignut sporazum i sa Brazilom, te je ostalo još do kraja ljeta ispuniti i neke zahtjeve koje je postavila Rusija.
Ministar Šarović kaže da Rusija traži da BiH ima propise kao druge zemlje o zasebnom označavanju goriva veće kvalitete na pumpama, što do sada nije bio slučaj. Takođe je u planu i razgovor o pristupu tržištu Ruske federacije, njihov interes su poljoprivredni proizvodi. "S druge strane oni žele lakši pristup tržištu Bosne i Hercegovine", objasnio je Šarović.
Stupajući u punopravno članstvo Bosna i Hercegovina imaće niz pogodnosti kaže profesor Zoran Pavlović sa banjalučkog Ekonomskog fakulteta:
''Članstvo u WTO donosi veliku prednost u međusobnim trgovinskim aranžmanima, dogovorima i standardima koji se primenjuju unutar same zemlje. Ovo će biti i dobra škola za sve u Bosni i Hercegovini koji su u proizvodnji i ponudi usluga kako bi se na taj način, praktično, dodatno certificirali i osposobili da poštuju standarde koje propisuje STO i uslovima koje ta organizacija zahteva od svojih članica.''
BiH članstvom u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji ulazi u sistem vladavine prava navodi profesorica Snježana Brkić sa sarajevskog Ekonomskog fakulteta:
''BiH je u društvu svega 20-tak zemalja koje su posmatrači i koje su izvan tog sistema. Trenutno u svakom momentu za BiH se mogu primijeniti strožiji uslovi u trgovini nego za članice Svjetske trgovinske organizacije. Članstvom znači postajemo dio velikog sistema gdje možemo koristiti određena pravila koja proizilaze, prije svega, iz klauzule 'najpovlaštenije nacije'. To znači da članice ove organizacije ne mogu više primjenjivati teže uslove pri uvozu roba, obračunu carina, nego ste ravnopravni sa ostalim članicama.''
Što se tiče obaveza koje Bosna i Hercegovina dobija ovim članstvom, neke od njih su već preuzete, podsjeća profesorica Brkić.
''Mi smo već tokom procesa pregovaranja primijenili trgovinsku liberalizaciju i to u mnogo većoj mjeri nego što je imaju neke od članica Svjetske trgovinske organizacije. Smanjivali smo svoje uvozne barijere, tako da smo dosta toga već uradili", navodi ona.
Bosna i Hercegovina je pregovore za članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji započela je još 1999. godine.
Međutim, 2013. došlo je do zastoja u pregovorima sa Ukrajinom, Brazilom I Ruskom federacijom. U bilateralnim razgovorima sa Brazilom i Ukrajinom dogovor je postignut, očekuju se uskoro i dogovori sa Ruskom Federacijom.
Svjetska trgovinska organizacija, međunarodna je organizacija, sa sjedištem u Ženevi, koja nadzire i regulira međunarodnu trgovinu kroz multilateralne pregovore i sporazume.
Organizacija je nastala 1. januara 1995. godine Marakeškim ugovorom koji su potpisale 123 nacije 15. aprila 1994, i naslednik je Opšteg sporazuma o tarifama i trgovini (General Agreement on Tariffs and Trade, GATT), koji je potpisan 1947. i ostao na snazi skoro pet decenija.
Danas ova organizacija ima više od 160 članica.
STO se temelji na nekoliko glavnih načela: načelo reciprociteta, načelo obavezujućih i provodivih obaveza, načelo transparentnosti, načelo sigurnosnih instrumenata koje ima dvije komponente: pravilo najpovlaštenije nacije, koje obvezuje državu članicu da sve ostale članice tretira jednako, i politiku nacionalnog tretmana, što znači da svaka roba i usluga nakon uvoza ima jednak tretman na tržištu kao i robe i usluge proizvedene na nacionalnom tržištu.
Facebook Forum