Dan sjećanja na holokaust, najveći zločin prošlog stoljeća, obilježava se kao nauk budućim generacijama. Holokaust je odnio šest miliona Jevreja i drugih naroda, a nacističke ruke nisu bili pošteđeni ni sefardski Jevreji iz Bosne i Hercegovine.

Milioni života nestali su u smrtnosnim nacističkim logorima, a među njima najzloglasniji bio je Auschwitz.

Upravo dan kada je oslobođen Auschwitz, postao je istovremeno dan sjećanja na žrtve holokausta.

"Holokaust se odnosi na masovno ubistvo šest miliona Jevreja, Roma i ostalih progonjenih osoba za vrijeme nacizma. Naravno, sam termin je grčki i odnosi se na žrtvu paljenicu. Ovaj, sigurno najveći zločin 20. vijeka, dobio je to ime jer su oni koji su u Auschwitz, i slične logore ulazili na vrata, izlazili su iz njih kroz dimnjake krematorija", napomenuo je predsjednik Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine Jakob Finci.

Na suđenjima nacistima u Nürnberg nije se govorilo o genocidu, već o zločinu protiv čovječnosti. Tek je 1948. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila Konvenciju o genocidu. Na tom mjestu i u tom momentu rečeno je "nikad više".

"Svijet je rekao: 'Nikad više tako nešto', a tako nešto se ponovilo, nažalost, u 20. vijeku, nakon holokausta. Imali smo genocide i u Kambodži, i u Ruandi, nažalost i u našoj zemlji. Zbog toga to 'nikad više' pokazuje da, nažalost, nismo dobri učenici, jer od istorije nismo ništa naučili i dozvolili smo da nam se to ponovi", podsjetio je Finci.

Jedina Jevrejka iz Bosne i Hercegovine, koja je preživjela Auschwitz je Greta Ferušić. Cijela njena porodice je ubijena, a ona je u tom zloglasnom logoru umjesto imena imala u koži urezan broj.

Komemoraciji upriličenoj povodom Međunarodnog dana sjećanja na holokaust nije mogla prisustvovati.

"Ja sam bila 1954. u Nemačkoj. Imam broj. Leto je bilo, svi su mogli videti broj. A zašto? Nije on kriv, pogotovo te nove generacije, a drugo, nikad nisam smatrala da je sto posto nemački narod kriv. Golda Meir je rekla, nije mogla da veruje kako su ljudi koji su preživeli Aušvic imali snage da stvore porodicu, da stvore karijeru. I onda je na kraju rekla: 'Zato što su survivori' – zato što su preživeli", rekla je prije nekoliko godina Greta Ferušić u razgovoru za RSE.

Tom prilikom Greta je govorila i o ratu u Bosni i Hercegovini, koji je preživjela u opkoljenom Sarajevu.

"Za vreme rata ovde, prvo nismo shvaćali uopšte šta se to dešava. Onda smo počeli da vidimo da je to ipak jedan narod protiv drugog, jedan se brani, a jedan napada. A treći je između. I sada, tumačenjem svega toga nastalo je da svako ima svoje gledište. Svako je oštećen, niko nije u pravu, a svako nešto svoje traži. A žrtve koje su nastale su stravične, s obzirom na ono što se u Srebrenici dogodilo. To je gore nego što je čak i kod Nemaca bilo, jer ja kažem: tamo je radila tehnologija, a ovde je radio primitivizam", rekla je Ferušić.

Sjećanje na ubijene, koji su stradali samo zato što su se drugačije zvali ili zato što su bili druge vjere od iznimne je važnosti. U tome su složni vjerski lideri.

"Za ljudski rod je važno da očuva sjećanje na žrtve holokausta kada je najviše stradao jevrejski narod, ali i drugi narodi koji su bili žrtve velikog pogroma ljudskog roda. Važno je da sebi osvijestimo da svi imamo iste vrijednosti, svi bismo trebali živjeti u miru čuvajući dostojanstvo jedni drugih", rekao je reisu-l-ulema u BiH Husein efendija Kavazović.

Genocid je uništenje gena jednog naroda, kazao je mitropolit Hrizostom, a upravo je to pravi opis onoga što su nacisti htjeli učiniti - u potpunosti uništiti jedan narod.

"Danas možemo reći da u tome nisu uspjeli. Nisu uništili jevrejski narod, ali ni romski ni srpski ni sve one koji su uspjeli preživjeti sve što je zamislila nacistička ideologija o uništenju naroda koje su smatrali drugorazrednim ili nižerazrednim u odnosu na germansku naciju", smatra Hrizostom.

O holokaustu treba govoriti i treba učiti mlade, da se istorija ne bi ponovila. Zato je upriličena i izložba o Kristalnoj noći od koje je prošlo 80 godina.

Izložbu je priredio Eli Tauber, a nazvana je "Tako je sve počelo".

"Stravični početak holokausta je bila '38. godine, jer je to jedno beskrupulozno obračunavanje sa Jevrejima, jevrejskom imovinom i obespravljivanje Jevreja kao građana Njemačke. Na kraju izložbe pokazan je jedan zaključak - da razmislimo i da se zamislimo šta je to što se desilo, ko je preuzeo odgovornost, ko je kriv i kako se to moglo desiti", rekao je Tauber na otvaranju izložbe.