Bivši komandant u Armiji Republike Bosne i Hercegovine Naser Orić i pripadnik te armije Sabahudin Muhić oslobođeni su danas, u Sudu Bosne i Hercegovine, optužnice kojom je Tužilaštvo BiH nastojalo dokazati da su počinili ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na području Bratunca i Srebrenice 1992. godine.
Prema optužnici, u mjestima Zalazje, Lolići i Kunjerac ubili su tri zarobljenika srpske nacionalnosti, ali je sud naveo da je tokom sudskog procesa odbrana dokazala da su nevini.
Predsjednica Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila opštine Bratunac Radojka Filipović, koja je prisustvovala izricanju presude Naseru Oriću, kazala je da je presuda nepravda za žrtve. Filipović je ispričala da su Muslimani iz Srebrenice, predvođeni Naserom Orićem, došli u njeno dvorište i ubili njenog supruga, a jetrvu i njeno dvoje djece i svekrvu odveli u zatvor.
"Danas su ga oslobodili, a slobodan je 25 godina", kaže Filipović.
Slična reakcija je i predsjednice Udruženja žena žrtava rata Božice Živković Rajilić koja smatra da je oslobađajuća presuda za Orića poraz i kraj Suda BiH.
"Desetine mrtvih, žrtava Nasera Orića i njegove jedinice na području Podrinja ništa ne znače za Sud i Tužilaštvo BiH. Oni su unaprijed instruisani da zločinci budu oslobođeni i da se prikažu kao oslobodioci i heroji, a za srpske žrtve u ovoj zemlji niko ne mari'', kaže Rajilić.
Predstavnica Udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa Kada Hotić kazala je, međutim, da je oslobađajuća presuda za Nasera Orića očekivana.
"Očekivali smo ovakvu presudu jer čovjek nije kriv. Nadamo se da će sada prestati hajka na njega", zaključila je Hotić.
Nura Begović iz Udruženja "Žene Srebrenice" iz Tuzle podsjetila je da je Haški tribunal 2008. godine pravosnažno oslobodio optužbi Nasera Orića za zločine počinjene nad Srbima oko Srebrenice.
"Ovo je za nas pravična presuda. Zna se da je u pitanju bila i politička igra i nastojanje da se zločini izjednače kao i žrtve, a to se nikad ne može izjednačiti, jer zna se šta su Bošnjaci doživjeli u Srebrenici od pojedinaca zločinaca koji su iz srpskog naroda", kaže Begović.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, reagujući na presudu, pozvao je sve Srbe da se povuku iz institucija BiH.
"Ovo je prilika da rehabilitujemo priču o refrendumu. Neprihvatljivo je da se za ovakav zločin daju ovakve presude. Pozivam Srbe da napuste ove institucije i dođu u RS da se dogovirmo šta će dalje raditi. Pozivam predstavnike srpskog naroda u svim insticuijama da se okupimo i otkažemo legitimitet Sudu i Tužilaštvu BiH", poručio je Dodik.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović ocijenio je da je izricanje oslobađajuće presude Oriću i Muhiću "konačna potvrda neprofesionalnog, selektivnog i političkog rada pravosuđa Bosne i Hercegovine". U pisanoj izjavi naveo je i da je i ova presuda potvrdila tvrdnje zvaničnika i institucija RS-a, kao i predstavnika boračkih organizacija i porodica žrtava u RS da, kako je naveo, "pravosuđe Bosne i Hercegovine radi po političkim nalozima i da za njih srpske žrtve ne postoje".
Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović ocijenio je da današnja odluka Suda BiH pokazuje da se ulazi u fazu potpunog nepovjerenja u pravosudne institucije.
Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić kaže da oslobađajuća presuda Naseru Oriću za zločine nad Srbima predstavlja "krah i sumrak pravde u Bosni i Hercegovini i legalizaciju zločina nad Srbima".
"Imajući u vidu kako je tekao proces Oriću, sa ogromnim pritiskom na svjedoke, svi Srbi u bilo kojim institucijama treba debelo da se zamisle jer će se ovom presudom legalizovati zločin nad Srbima i otvoriti lov na Srbe u kojem će mnogi nevini Srbi stradati od Suda i Tužilaštva BiH", poručio je Savčić.
Od Miloševićevog obezbjeđenja do savjetnika u ministarstvu
Sud Bosne i Hercegovine je u optužnici naveo da su Naser Orić, kao komandant Štaba teritorijalne odbrane Srebrenica i komandant Štaba oružanih snaga TO subregije Srebrenica i Sabahudin Muhić, kao pripadnik oružanih snaga TO Srebrenica, od maja do decembra 1992. godine, na području sela Zalazje, Lolići i Kunjerac, opština Srebrenica i Bratunac, počinili krivično djelo ratni zločin nad tri ratna zarobljenika, uzrokujući njihovu smrt.
Naser Orić je uhapšen u Bernu gdje je polovinom 2015. boravio sa tadašnjim načelnikom Srebrenice Ćamilom Durakovićem i Hamdijom Fejzićem, potpredsjednikom Skupštine opšine Srebrenica, na obilježavanju genocida.
Uhapšen je prema potjernici Srbije, zbog sumnje da je počinio ratni zločin u Srebrenici.
Na zahtjev Tužilaštva BiH, a zbog provođenja istrage za ratne zločine, Orić je isporučen Bosni i Hercegovini.
Ista pravosudna institucija je optužnicu protiv njega i Sabahudina Muhića podnijela 9. septembra 2015.
Obojica su se izjasnili da nisu krivi za počinjene zločine, a doneseno je i rješenje kojim su Oriću određene mjere zabrane napuštanja mjesta boravišta, zabrana putovanja i obaveza povremenog javljanja nadležnom državnom organu jednom sedmično. Ove mjere su ukinute polovinom 2016.
- Pročitajte: Reakcije u BiH: Optužnica protiv Orića rezultat političkog pritiska | Zarije Seizović: Bh. tužilaštvo mora riješiti slučaj Orić
Tužilac Miroslav Janjić rekao je tokom iznošenja završne riječi da je Tužilaštvo, na osnovu dokaza i iskaza svedoka, utvrdilo i dokazalo da je na području Srebrenice postojao oružani sukob u julu 1992. godine i da su optuženi počinili krivična djela za koja se terete.
Istovremeno, Orićeva advokatica Lejla Čović rekla je da Tužilaštvo nije ništa uspjelo dokazati, predloživši da njen branjenik bude oslobođen po sve tri tačke optužnice.
Inače, Naseru Oriću sudilo se i pred Haškim tribunalom.
Početkom jula 2008. godine Apelaciono vijeće Haškog tribunala pravosnažno ga je oslobodilo krivice za zločine nad Srbima u tom gradu 1992. - 1993. godine. Vijeće je time preinačilo prvostepenu presudu, izrečenu u ljeto 2006. godine, kojom je Orić bio proglašen krivim što nije spriječio zločine nad Srbima, na osnovu čega je bio osuđen na dvije godine zatvora.
Apelaciono vijeće je zaključilo da su prvostepene sudije pogriješile kada su Orića proglasili krivim, a prethodno nisu utvrdili ko je tačno počinio zločine, da li su počinioci bili potčinjeni Oriću i da li je on znao za zločine.
Saopštavajući presudu, predsjedavajući sudija Volfgang Šomburg rekao je da je utvrđeno da su teški zločini nad Srbima u Srebrenici nesumnjivo počinjeni, ali da nije bilo dokaza na osnovu kojih bi se Orić mogao osuditi.
"Žalbeno vijeće na osnovu člana 25 Statuta i pravila 117 i 118 Pravilnika, razmotrivši pismene podneske strana i argumente iznesene na raspravi 1. i 2. aprila 2008. na javnoj sejdnici, djelimično prihvata žalbene osnove Nasera Orića, odbacuje prvi žalbeni osnov Tužilaštva u cjelini, odbija da razmotri sve druge žalbene osnove koje su strane iznijele, ukida osudu Nasera Orića po članu 7-3 Statuta za propust u izvršenju dužnosti nadređenog da preduzme potrebne i razumne mjere da spriječi događanje ubistva i okrutnog postupanja od 27. decembra 1992. do 20. marta 1993. i proglašava da Naser Orić nije kriv po tim tačkama", rekao je Šomburg.
- Pročitajte i ovo: Istraga o Oriću: Od nade za pravdu do tvrdnji o relativizaciji genocida | Zašto Srbija raspisuje poternice za državljanima BiH
Optužnica protiv Nasera Orića pred Haškim tribunalom je podignuta u martu 2003. godine, a pripadnici tadašnjeg SFOR-a su ga uhapsili u njegovom fitness klubu u Tuzli u aprilu iste godine.
Inače, Naser Orić je kao policajac obezbjeđivao Slobodana Miloševića, a na demonstracijama 9. marta 1991. je, također, kao policajac učestvovao u hapšenju Vuka Draškovića.
Orić je početkom 2016. imenovan za saradnika u Ministarstvu za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Federacije BiH.
Ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Federacije BiH Salko Bukvarević tada je izjavio kako je Orić zaposlen na osnovu ugovora o djelu.
Facebook Forum