Hrvatska Sigurnosno-obaveštajna agencija (SOA) objavila je danas javni dokument s podacima o svom djelovanju u kome je upozorila da je terorizam i dalje jedna od najvećih prijetnji za sigurnost građana u Evropi, ali i na nestabilnost u državama jugoistočnog susjedstva i porast vjerskog i nacionalnog ekstremizma.
"Države jugoistočnog susjedstva suočene su s rastom vjerskog i nacionalnog ekstremizma, pri čemu je posebno izraženo jačanje radikalnog islamizma. Nastavljena je pojava velikosrpskog ekstremizma, a uz to, primjetni su pokušaji da se Republika Hrvatska prikaže u negativnom svjetlu u međunarodnoj zajednici, uz negiranje i pogrešno prikazivanje činjenica vezanih za Domovinski rat i njegov odbrambeni i oslobodilački karakter", navodi se u dijelu izvještaja posvećenom sigurnosnom okruženju.
Ovo je četvrta godina zaredom da SOA objavljuje takav dokument, a ovogodišnji je napisan na tridesetak stranica.
U dokumentu se navodi da su obilježja država jugoistočnog susjedstva i dalje "slabe institucije, unutrašnja politička previranja, brojna neriješena etnička i nacionalna pitanja, nedovoljan privredni rast, korupcija i nezaposlenost".
Ističe se kako je taj prostor suočen sa zastojem u provođenju reformi i priključenju euroatlanskim integracijama, ali i ocjenjuje da primanje Crne Gore u NATO ipak pokazuje nastavak euroatlantske perspektive za države regiona.
Iako je evroatlantski uticaj i dalje najveći, globalna rivalstva, navodi se, preslikavaju se i na ovom području, a najočitiji primjer je prošlogodišnji spriječeni pokušaj državnog udara u Crnoj Gori.
Što se tiče radikalnog islamizma, broj sljedbenika salafizma u Hrvatskoj vrlo je mali i čini ga nekoliko desetina osoba, dok ih je u hrvatskom jugoistočnom susjedstvu više od 10.000, navela je SOA.
Upozorava se da postojanje brojnih radikalnih islamista u državama hrvatskog jugoistočnog susjedstva povećava rizik od terorističke prijetnje za cijelu jugoistočnu Evropu.
Iako teroristički napad na hrvatskom tlu nije vjerovatan, njegova mogućnost se ne može isključiti. U državama hrvatskog jugoistočnog susjedstva vjerovatnoća napada je umjerena, a u državama zapadne Evrope ostaje visoka.
U izveštaju se ocenjuje i da je ekstremizam u Hrvatskoj i dalje ograničen i bez podrške javnosti.
Dodaje se da je u malom dijelu populacije mlađih pripadnika srpske nacionalnosti primjećeno simpatisanje velikosrpske i četničke ideologije i simbolike, posebno na društvenim mrežama.
