Više od dva miliona ljudi iz svih krajeva svijeta pristiže u sveti muslimanski grad Meku u Saudijskoj Arabiji na hadž na obilježavanje Kurban-bajrama. Riječ je o jednom od pet svetih obreda u islamu, koji zahtijeva da svaki muslimanski vjernik makar jednom za života posjeti ovo svetilište kod planine Arafat.
Ovogodišnje hodočašće se događa u momentu veoma nategnutih odnosa na relaciji Saudijska Arabija i još pet drugih zalivskih država sa Katarom kao i starih novih tenzija na relaciji Iran-Saudijska Arabija.
Osim najsvetije mjesto muslimanske vjere hadž je dugo već i dio politike Saudijske Arabije.
Tidžani Tarore, konsultant javnih službi iz Benina je na svom 22., hodočašću u njegovih 53 godine života.
„Svaki put tu su nove emocije“, kaže on. „Tu su mnoge inovacije u organizovanju i ugošćavanju hodočasnika. Sada na primjer, imamo šatore koji su klimatizovani“, ispičao je ovaj hodočasnik za Associated press (AP).
Na putu ka Meki ove godine je hodočasnica Fatija Taha, 67-godišnjakinja iz Egipata koja nije mogla sakriti radost. Najstraija je u njenoj grupi hodočasnika i u kolicama je.
„Radovala sam se ovom hodočašću već četri godine", kaže ona.
Prema zvaničnim podacima, više od dva miliona ljudi učestvuje na ovogodišnjem hadžu, svetoj obavezi muslimana, najviše od kada se bilježi. Prošle godine je svetilište Meku posjetio 1.860.000 vjernika u usporedbi sa samo 24.000 hodočasnika iz 1941.
Samo 221.000 Indonežana trenutno se nalazi u Meki, što je najveći broj hodočasnika iz jedne zemlje na hadžu ikad.
Saudijske vlasti su mobilisale ogromne snage u strahu da se ne ponovi smrtonosni stampedo iz 2015., kada je poginulo 2.300 hodočasnika.
Više od 100.000 pripadnika snaga bezbjednosti mobilisano je za osiguravanje hodočasnika, rekao je portparol Ministarstva unutrašnjih poslova general Mansur al-Turki. Hiljade nadzornih kamera raspoređeno je duž rute kojom prolaze hodočasnici.
Saudijske vlasti su ove godine osigurali i desetine hiljada klima uređaja u Mini, u kojoj obično borave hodočasnici i koja se nalazi između svete planine Arafat i Meke.
I saudijski Crveni polumjesec je mobilisao oko 2.500 zapolenih i još 500 volontera, koji će biti pomoć za 326 ambulantnih ekipa i osam helikoptera.
Kako navodi AP., kada stignu u najsvetije mjesto islama Meku, hodočasnicima će nedvojbeno biti jasno da je vladajuća Al Saud familija jedni staretelj svetlišta.
Ogromni portreti kralja i utemeljivača kraljevine, okačeni su u svim lobijima hotela u gradu. Masivni sat kula koji nosi ime prethodnika kralja Salmana baca fluorescentnu zelenu svjetlost na hodočasnike. Veliko novo krilo Velike džamije Meke imenovano je po bivšem saudijskom kralju, a jedan od ulaza u džamiju po drugom.
To je samo jedan od mnogih načina koje Saudijska Arabija koristi da nadgledajući hadž, ojača i svoju ulogu u muslimanskom svijetu-kao i da pokaže zube svojim glavnim neprijateljima u regionu, od Irana, preko Sirije, do Katara. Njihov tradicionalni rival, moćni šiitski Iran, pokušao je pak zauzvart da iskoristi hadž da podrije saudijsku kraljevinu.
No ove se godine ipak očekuje povratak i to oko 90.000 Iranaca, nakon što su prošle godine bojkotovali hadž poslije stravične tragedije iz 2015. u kojoj je stradalo 464 Iranaca.
Rijad i Teheran su par mjeseci nakon incidenta prekinuli diplomatske veze, nakon egzekucije šiitskog klerika u Saudijskoj Arabiji, što je pak izazvalo napade na saudijsku diplomatsku misiju u Iranu.
Ovogodišnji hadž stiže u momentu diplomatske krize između bloka zalivskih zemlja koji predvodi Saudijska Arabija i Katara, koji je optužen da podržava ekstremističke grupe i za bliskost sa Teheranom.
Kataru je 5. juna uvedena blokada na moru i zatvorene avio veze, čime su hodočasnici iz Katara spriječeni da ove godine pohode hadž, mada je Rijad u posljednje dvije sedmice olakšao ulazak preko graničnih prijelaza.
Hadž je dugo bio dio politike Saudijske Arabije.
Skoro 100 godina, vladajuća Al Saud porodica odlučuje ko ulazi i izlazi iz Meke, postavljajući kvote za različite države, odobravjući vize i obezbjeđujući smještaj za hodočasnike u i oko Meke.
Kraljevina dobija sve pohvale za organizaciju i prihvat ogromnog broja hodočasnika, ali snosi i najveću odgovornost kada nešto pođe po zlu na hadžu, čega je takođe bilo, posljednji i najtragičniji slučaj upravo pomenuti stampedo 2015.
Saudijski kraljevi i otomanski vladri iz regiona Hidžaz prije njih, usvojili su počasnu titulu Čuvara dvije Svete džamije, što se odnosi na svetilišta u Meki i Medini.
„Ko god kontroliše Meku i Medinu ima nevjerovatnu meku moć", kaže Ali Šihabi izvršni direktor Arapske fondacije, pro-saudijskog centra u Vašingtonu za AP.
„Saudijska Arabija je bila izuzetno obazriva od prvog dana da ne ograniči bilo kojem muslimanu pristup hadžu i nikada nijesu optuženi da koriste hadži u političke svrhe" kaže Šihabi.
Međutim sirijska vlada, Bašara al-Asada tvrdi da saudijske vlasti nastavljaju da ograničavaju pristup sirijskim državaljanima koji žele da pohode hadž.
Saudijska Arabija je prekinula diplomatske veze sa Asadovom vladom 2012., i od tada se za sve Sirijce traži obezbjeđivanje vize preko trećih zemlja i preko „Sirijskog visokog hadž komiteta“ koji kontroliše Sirijska nacionalna koalicija, jedna opoziciona politička grupa.
I dok je hadž glavni pilar islama, uloga čuvara Meke i Medine je glavni pilar legitimnosti kraljevske porodice Al Saud i njene moći. Iran to konstantno pokušava dovesti u pitanje.
Rivalstvo između dvije zemlje i oko hadža imalo je krvavih rezulatata. Naime 1987,. saudijska je policija otvorila vatru na hodočasnike koji su protestovali tokom hadža i tom su prilikom ubili 400 ljudi.
Dvije godine nakon toga Iran nije dozvoljavao vjernicima da idu na hadž.
Uoči ovogodišnjeg hadža, iranski vrhovni vjerski lider ajatolah Ali Hamnei suštinski je pozvao vjernike da ponovo protestuju, porukom da hodočašće nudi "muslimanima sjajnu priliku da iskažu svoja uvjerenja".
"Gdje je bolje mjesto za to nego Meka, Medina..gdje muslimani mogu otići da iskažu svoju zabrinutost zbog Al Akse i Palestine?", rekao je Hamnei, misleći na džamiju u Jerusalimu.
Visoki saudijski zvaničnici su brzo odgovorili porukom da hodočasnici ne mogu biti zloupotrebljavani i da je krajni cilj hadža "da vjernici provedu sve svoje vrijeme i napore u molitvi velikom Alahu".
Facebook Forum