Koalicija Demokratske partije Kosova, Alijanse za budućnost Kosova i Incijative za Kosovo, čiji je kandidat za premijera Ramuš Haradinaj, osvojila je na izborima 11. juna najviše mandata i u parlamentu će imati 39 od 120 poslaničkih mjesta, saopštila je Centralna izborna komisija (CIK) koja je danas objavila konačne rezultate prijevremenih parlamentarnih izbora.
Na drugom mjestu je pokret Samoopredjeljenje sa 32 poslanika, a na trećem koalicija Demokratskog saveza Kosova, Alijanse novo Kosovo i Alternative sa 29 mjesta u Skupštini Kosova.
Potvrđivanje rezultata izbora će biti nakon što prođu rokovi za žalbe.
Nakon proglašavanja konačnih rezultata u roku od 24 sata, politički subjekti koji nisu zadovoljni rezultatima imaju pravo da se žale Panelu CIK za žalbe i pritužbe, koji je dužan da u roku od 48 sati razmotri i donese odluku o svim žalbama.
Nezadovoljne strane odlukom panela mogu se žaliti Vrhovnom sudu Kosova koji je dužan da u roku od 48 sati treba da donese odluku o svim podnijetim žalbama.
Tek nakon tog postupka CIK potvrđuje rezultate izbora, nakon kojih najkasnije u roku od 30 dana treba da se održi konstitutivna sjednica Skupštine Kosoova na kojoj treba da bude izabran predsjednik i potpredsjednici Skupštine.
Poslije održavanja konstitutivne sjednice predsjednik Kosova ima pravo da odredi mandatara za sastav vlade Kosova.
Skupština bira premijera dok je u njegovoj isključivoj nadležnosti imenovanje ministara i zamjenika ministara.
Za izbor premijera potreban je najmanje 61 glas, što u ovom trenutku ni jedna od koalicija ili stranaka nema.
Ukoliko mandatar za sastav vlade ne dobije većinu, predsjednik zemlje u roku od 10 dana imenuje drugog kandidata, poslije čega se procedura ponavlja.
Ukoliko se ni tada ne izabere Vlada, onda predsjednik raspisuje nove izbore.
U ovom slučaju, predsjednik Kosova može dati Ramušu Haradinaju mandat za sastav vlade, ali ukoliko on ne uspije da dobije većinu, predsjednik ima diskreciono pravo da odluči o drugom kandidatu za mandatara Vlade.
Na prijevremenim parlamentarnim izborima je glasalo 750 hiljada građana odnosno 42 odsto upisanih, dok je na biračkim spiskovima bilo 1.872.000 upisanih glasača.
Od 120 mandata 10 pripada srpskoj zajednici.
