Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) Bosne i Hercegovine uputila je u parlamentarnu proceduru izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, a o ovom prijedlogu, parlament će raspravljati u četvrtak.
Već godinama ova politička partija nastoji da zakon promijeni, prvenstveno u dijelu koji se odnosi na Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Naime, prema postojećem Izbornom zakonu, članovi Predsjedništva BiH se biraju: po dva iz Federacije BiH (jedan Bošnjak i jedan Hrvat) i jedan iz Republike Srpske (predstavnik srpskog naroda).
To praktično znači da se u Federaciji BiH mogu kandidovati samo Bošnjaci i Hrvati i da građani iz ovog bh. entiteta, bez obzira na nacionalnu pripadnost, biraju po jednog člana Predsjedništva iz bošnjačkog i hrvatskog naroda. Istovremeno, građani u Republici Srpskoj, na izbornoj listi imaju samo Srbe i za njih jedino mogu glasati.
Zbog načina izbora u Federaciji BiH, HDZ-ova namjera je da hrvatskog člana Kolektivnog šefa države bira isključivo hrvatski narod. Razlog leži i u činjenici kako je u prethodnim godinama pobjeđivao kandidat SDP-a, Željko Komšić, za koga su u HDZ-u tvrdili da je biran 'bošnjačkim glasovima'.
Kako bi 'izbjegli' da se i u narednom periodu ovakve stvari ponavljaju, oni su u novom prijedlogu izmjena Izbornog zakona otišli i korak dalje, predlažući ABC model prema kojem postoje izborna područja A, B, C.
U Izborno područje A se ubrajaju sve opštine u kojima živi dvije trećine ili više bošnjačkog stanovništva prema posljednjem popisu stanovništva.
U izborno područje B se ubrajaju sve opštine u kojima živi dvije trećine i više hrvatskog stanovništva, a sve ostale opštine u kojima ni Bošnjaci, ni Hrvati ne čine dvije trećine stanovništva se ubrajaju u izborno područje C.
„Ne možemo dozvoliti da županijama u kojima uopće nemate Hrvata neko bira Hrvata. Da bi izbjegli ovo prelijevanje glasova i da sutra ne bude da Sarajevo sa tri stotine tisuća glasova može izabrati Matu iz Tuzle, onaj Hrvat koji dobije najveći broj glasova unutar Federacije BiH, je taj koji ulazi u drugi koeficijent. Prilagodili smo nešto standardu koji do kraja uvažava sva obilježja ove države“, izjavio je nedavno Dragan Čović, lider HDZ-a.
Istovremeno, nekadašnji član Izborne komisije BiH Vehid Šehić kaže kako je legitimno pravo HDZ-a da uputi ovakav prijedlog zakona, ali, prema njegovom mišljenju, umjesto da se diskriminatorske odredbe uklone iz zakona, pa i Ustava BiH, ovakvim rješenjem se pokušava vršiti diskriminacija i u okviru jednog etničkog korpusa.
„Oni koji sebe smatraju etničkim zastupnicima svojih nacionalnih interesa ne priznaju neke Hrvate, Bošnjake i Srbe koji su u drugim političkim strankama. Ovo će, po mom mišljenju, još više etnički produbiti, jer se ide sa posebnim izbornim jedinicima ABC, vodeći računa da negdje građana hrvatske nacionalnosti ima daleko više, nego što ih ima u nekom kantonu sa dominantnom većinom od preko 75 posto jednog naroda. Tako da u jednom dijelu način na koji se to predlaže neće zadovoljiti interese Hrvata u okviru hrvatskog etničkog prostora“, ističe Šehić.
Kako navodi profesor na Sveučilištu u Mostaru Slavo Kukić, suština sadašnjeg prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH je da za člana državnog Predsjedništva može biti biran samo onaj ko većinu glasova dobije na potezu Neum-Ravno-Kupres (zapadna Hercegovina), izuzimajući Mostar.
„Da netko u tom području osvoji svega, recimo pet tisuća glasova, a u ostatku Federacije BiH osvojio 200 tisuća glasova, on i dalje ne može biti član Predsjedništva, jer nije u zbiru veći u zapadnoj Hercegovini i području C, odnosno onom području u kojima ni Bošnjaci, ni Hrvati ne čine 2/3 stanovništva. Ista je priča i sa Domom naroda, jer u Federalni dom naroda, prema tom prijedlogu, niti na jednom mjestu ne mogu računati Hrvati Sarajevskog ili Unsko-sanskog kantona, iako samo u Sarajevu živi 15 tisuća Hrvata. I ko onda kaže da oni nisu građani drugog reda“, pita se Kukić.
Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, kojeg je uputio HDZ, uopšte ne zadire u izbor bilo koje vrste na teritoriji Republike Srpske. Jedan od razloga je, kako navodi Kukić, to što ta politička stranka računa na podršku stranaka iz tog bh. entiteta u državnom parlamentu.
Isto tako, kaže Kukić, ovakav izborni zakon se upućuje po hitnoj proceduri i po principu 'uzmi ili ostavi'.
„To zapravo znači da se ovim izmjenama na mala vrata hoće uvesti ono što se naglas i horski ne može govoriti, a to je treći entitet, i time dodatno destabilizirati, i Bosnu i Hercegovinu približiti točki njezine disolucije“, zaključuje Kukić.
Podsjetimo, postojeći Izborni zakon BiH ne predviđa da se nacionalne manjine mogu kandidovati za člana Predsjedništva BiH ili birati u parlament, zbog čega je nakon tužbe Derve Sejdića i Jakoba Fincija protiv Bosne i Hercegovine, Evropski sud za ljudska prava 2009. godine postojeći zakon ocijenio kao diskriminatorski i naložio BiH da ga izmijeni u ovom dijelu. Ovu odluku, Bosna i Hercegovina ni do danas nije provela.
Facebook Forum