Tužioci Haškog tribunala odbacili su danas tvrdnje ratnog lidera Hrvata u BiH Jadranka Prlića da samoproglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna (HRHB) u BiH nije bila plod zločinačkog udruženja, naglašavajući da dokazi pokazuju da je upravo suprotno i da je Prlić bio "ključni čovek" tog poduhvata, zajedno s tadašnjim predsednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom, prenosi Beta.
Prlića, koji je bio predsednik Vlade HRHB, Tribunal je, u martu 2013, osudio na 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanskim stanovništvom u zapadnoj Hercegovini i srednjoj Bosni, 1993-94. Petorici Prlićevih saradnika, sud je tada izrekao kazne od 10 do 20 godina zatvora.
Presudom je utvrđeno da su ti zločini počinjeni u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, na čelu s hrvatskim predsednikom Tuđmanom, čiji je cilj bilo uspostavljanje "hrvatskog entiteta, delimično u granicama Hrvatske banovine iz 1939. godine", nasilnim i trajnim proterivanjem muslimanskog stanovništva iz osam opština u BiH.
Cilj stvaranja tog entiteta, HRHB, po presudi je bilo "ponovno ujedinjavanje hrvatskog naroda", budući da je zločinačkim planom bilo predviđeno da se on "ili ujedini s Hrvatskom, u slučaju raspada BiH" ili ostane u BiH "s tesnim vezama s Hrvatskom".
Cilj tog poduhvata, koji je trajao od januara 1993. do aprila 1994. bila je "promena etničke ravnoteže" na tom području, "etničkim čišćenjem" Muslimana, kao što je, na osnovu dokaza, utvrđeno prvostepenom presudom.
Sprovođenje tog poduhvata predvodio je i podržavao hrvatski predsednik Tuđman, koji je, po prvostepenoj presudi, zagovarao podelu BiH između Hrvatske i Srbije.
Pozivajući se na prepise snimljenih razgovora koje je Tuđman, u septembru 1992, vodio s Prlićem i drugima, tužiteljka je naznačila da je Tuđmanova vizija za BiH bila širenje hrvatskih granica u okvire Banovine iz 1939. godine, što je on smatrao neophodnim za odbranu hrvatske državnosti.
"Hrvatski entitet u BiH ne sme, pritom, imati previše Muslimana i Srba", rekao je Tuđman tada po transkriptu koji je citirala zastupnica optužbe.
Zbog "neprirodnih granica sadašnje hrvatske države", smatrao je Tuđman, "moramo imati hrvatsku vlast u Hercegovini".
Time je tužiteljka odbacila jutrošnju Prlićevu tvrdnju da je HRHB bila "privremena" tvorevina.
Na tvrdnju Prlića da je Tuđman stalno podržavao nezavisnost i suverenitet BiH, Gustavsonova je uzvratila da je istina da je hrvatski predsednik to činio javno, zbog međunarodne zajednice, ali da je u privatnim razgovorima zagovarao HRHB.
Tužiteljka je iz ratnog dnevnika generala Ratka Mladića citirala da je Mladić 1993. s Prlićem, Slobodanom Praljkom i drugim liderima HRHB razgovarao o "podeli BiH" uz stvaranje kantona u koji bi "Muslimani mogli da odu".
Tribunal je 2013. izrekao kaznu od 20 godina zatvora Stojiću, ;ministru odbrane HRHB, kao i načelniku Glavnog štaba Hrvatskog veća odbrane Slobodanu Praljku (HVO) i zameniku komandanta HVO Milivoju Petkoviću.
Valentin Ćorić, komandant vojne policije HVO, osuđen je na 16 godina zatvora, a predsednik komisije za razmenu zarobljenika HRHB Berislav Pušić na zatvorsku kaznu od10 godina.
O njihovim žalbama, ali i o žalbi Tužilaštva koje je zatražilo oštrije kazne, Tribunal će raspravljati do 28. marta.
Od okončanja suđenja u februaru 2011, Prlić i saoptuženi bili su, takođe, na privremenoj slobodi u Hrvatskoj, ali su od izricanja presude, u martu 2013, svi ponovo u pritvoru Tribunala u Sheveningenu.
