Nema zvaničnih reakcija ili stavova državnih institucija BiH nakon okupljanja pripadnika ravnogorskog četničkog pokreta u Višegradu, u ponedjeljak 13. marta, povodom 71. godišnjice hapšenja Draže Mihailovića, četničkog komandanta i ratnog zločinca iz Drugog svjetskog rata.
Od malobrojnih komentara iz političkih stranaka, izdvajamo stav predsjednika Naše stranke, Predraga Kojovića koji je izjavio da slavljenje fašista, kvislinga i ratnih zločinaca ne smije biti tolerisano od strane državnih organa.
„Zločini Draže Mihailovića su pravna istina kao što je i Holokaust. Propagandne mašine nacionalističkih politika i ideologija su kao jedan od najvažnijih ciljeva odredile relativizaciju užasa fašizma i zločina njegovih sljedbenika – naprimjer, sudskom rehabilitacijom Mihailovića u Srbiji“, poručio je Kojović
Uzeir Živojević, predsjednik Udruženja antifašista i boraca NOR-a Goražde, naglašava da antifašistima svih nacionalnosti ovakva okupljanja smetaju, zato što znaju razmjere zločina koje je, posebno u Podrinju, tokom Drugog svjetskog rata, počinila vojska pod komandom Draže Mihailovića.
"Mihailović je bio saradnik okupatora u toku Drugog svjetskog rata. Uspio je da Istočnu Bosnu praktično 'očisti' od Muslimana, današnjih Bošnjaka“, kaže Živojević.
Povratnici u Istočnu Bosnu smatraju da je okupljanje pripadnika Ravnogorskog četničkog pokreta, prijetnja njihovoj sigurnosti i zastrašivanje svih u namjeri da se vrate. Predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Višegrad, Bilal Memišević kaže:
„Zbog ovakvih ljudi trpi cijeli Višegrad, zbog ovakvih ljudi trpi cijeli region. Ovo je na neki način samit Ravnogorskog pokreta cijelog Balkana. Naravno da se sa nivoa Vijeća ministara, sa nivoa države, trebaju poduzeti potrebne mjere kako bi se ovome stalo u kraj.“
Već godinama Ravnogorski pokret organizuje pomen i parastos povodom godišnjice Mihailovićevog hapšenja, 13. marta 1946. godine. Ovog 13. marta, brojni sljedbenici četničkog vođe iz Republike Srpske, kojim su se pridružili istomišljenici iz Srbije, Crne Gore i sa Kosova nastavili su ovu tradiciju.
Sedamdeset prva godišnjica je protekla u postrojavanju jedinica odjevenih u crne četničke odore na Trgu palih boraca u Višegradu, gdje su položili cvijeće pred spomenik borcima Vojske RS, a nakon toga je u zaseoku Draževina, nedaleko od Višegrada, izvršeno postrojavanje pred spomen bistom Mihailoviću.
S obzirom na prošlogodišnje napade na novinare N1 televizije, ovogodišnji skup obezbjeđivao je veći broj policajaca i pripadnika specijalne jedinice MUP-a RS.
Nakon što je predsjednik Ravnogorskog pokreta Republike Srpske Dušan Sladojević predao raport Slavku Aleksiću, jedinom živom četničkom vojvodi, služen je pomen. Sladojević je najveću odgovornost za hapšenje Draže Mihailovića i pogibiju njegovih pratilaca, 1946. godine, pripisao UDBI, te istakao da državnim institucijama u Srbiji ni danas ne ide na ruku otkrivanje istine o mjestu Mihailovićevog groba.
Na pitanje novinara da li okupljanje uniformisanih lica pod četničkim oznakama predstavlja opasnost za mir, a posebno za povratnike, Sladojević je odgovorio:
„Apsolutno ne. Vi znate da je pod komandom Ravnogorskog pokreta bilo ljudi koji su ostali odani kralju i otadžbini iz muslimanskog naroda, iz hrvatskog naroda. Svi časni i čestiti ljudi ovdje su danas dobrodošli. Mi poštujemo, volimo, cijenimo i čuvamo svoju tradiciju, ali isto tako poštujemo tradiciju drugih ljudi, poštujemo njihovo obilježavanje i nama to ne smeta. Ne znam zašto njima smeta ovo naše okupljanje.“
Iz Saveza udruženja boraca, SABNOAR-a BiH poručuju da Ravnogorski pokret predstavlja sigurnosnu prijetnju. Podjećaju da Ravnogorski pokret ima direktnu podršku iz Srbije, obzirom da je ova država rehabilitirala komandanta četničkog pokreta Dražu Mihailovića.
„Samim tim, to je jedna dodatna snaga onim koji su u BiH pripadnici Ravnogorskog četničkog pokreta, da nesmetano djeluju“, poručio je dr Bakir Nakaš, predsjednik SABNOAR-a.
Uzeir Živojević, predsjednik Udruženja antifašista i boraca NOR-a Goražde kaže da bi bez sljedbenika koji u Bosnu i Hercegovinu dolaze iz Srbije, pa i sa Kosova, broj učesnika ovakvih skupova bio mnogo manji.
Predstavnici udruženja žrtava iz proteklog rata su u nekoliko navrata tražili zabranu postrojavanja pripadnika Ravnogorskog-četničkog pokreta u RS, ali zvanične reakcije do sada nije bilo.
Treba podsjetiti da BiH nikada nije donijela zakon o zabrani osnivanja i djelovanja fašističkih i neofašističkih organizacija. Prije nekoliko godina Parlamentu BiH upućen je prijedlog takvog zakona, ali nije bilo dovoljno glasova poslanika za njegovo usvajanje, prije svega zbog protivljenja poslanika iz Republike Srpske.
U tom prijedlogu je stajalo da se zabranjuje osnivanje i djelovanje „svih četničkih, ustaških i organizacija koje se oslanjaju na tradiciju Handžar divizije“.
Facebook Forum