Analitičari u Bosni i Hercegovini se uglavnom slažu da će prioritet američkog predsjednika Donalda Trumpa biti unutrašnja stabilnost i ekonomsko jačanje Sjedinjenih Američkih Država. Što se tiče spoljne politike, situacija na Balkanu pa samim tim i u BiH, biće domet zamjenika pomoćnika državnog sekretara za Evropu i Aziju, kao i do sada.
Profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja kaže da u svijetu postoje velika krizna žarišta i globalne svjetske teme, kojim će se u prvo vrijeme baviti nova američka administracija, odnosno predsjednik Trump.
"Od globalnih kriza izdvajam terorizam, tzv. Islamsku državu, zatim nuklearnu krizu, Sjevernu Koreju, Iran, Bliski istok koji je permanentna kriza i koja sad traži da se rješava – vidimo zahtjev za održavanje konferencije za rješavanje pitanja palestinske države. Sve je to daleko prioritetnije nego što je jugoistok Evrope, koji je u suštini relativno miran. Ovo što se sad dešava u BiH dio je stalnih političkih tenzija, ozbiljniji su odnosi na relaciji Beograd–Priština. Makedonija je apsolutno najozbiljniji problem trenutno na jugoistoku Evrope. Prema tome, ići će to nekim svojim političkim tokovima", kaže Šolaja.
SAD su, navodi Šolaja, uvijek prisutne i nikad ne odustaju.
"Ali, nismo među prioritetima, niti će se američki predsjednik baviti time. Balkan je negdje u ćošku i on će biti domet kao i do sada, zamjenika pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Aziju. Prije svega, od Balkana se očekuje da ne predstavlja bezbjednosnu prijetnju, da bude što je više moguće stabilan i miran i da se to dešava kroz procese pristupanja Evropskoj uniji. Ono što će sigurno biti zahtjev američke administracije jeste da će tražiti od svih balkanskih zemalja da pristupe evroatlantskim integracijama i konačno članstvu u NATO-u, kao konačnom cilju, bez obzira na sadašnje unutrašnje politike", smatra Miloš Šolaja.
Neke globallne teme koje je novi američki predsjednik nagovijestio u predizbornoj kampanji, djelimično će imati odraza i na Zapadni Balkan, kaže Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije u Sarajevu.
"Neke globalne stvari novi američki predsjednik je nagovijestio u svojim predizbornim obećanjima vezano za NATO, za odnose sa Rusijom, za odnose sa Kinom, Evropom, za klimatske promjene. Od promjena na globalnom nivou i odnosa na svjetskoj sceni, dosta će zavisiti situacija na Zapadnom Balkanu, i na tom području će se u određenoj mjeri odraziti svjetska kretanja", konstatuje Hadžović.
Ono što ga plaši, riječi su Hadžovića, je Trumpova nepredvidljivost i "relativno neiskustvo u vanjskopolitičkom djelovanju".
"Međutim, ne treba prejudicirati poteze, odluke i događaje koji tek dolaze. Sve u svemu, buduća američka vanjska politika će se mnogo više odraziti na velike svjetske sile i na velike igrače. Naša regija a time i BiH, biće kao i obično, neki objekat za potkusurivanje, kao što je to bilo i kroz cijelu historiju", kaže Hadžović.
Neven Kazazović, analitičar iz Sarajeva, podsjeća da se novi predsjednik SAD-a pozitivno izrazio o Rusiji odnosno o predsjedniku Putinu, ali da je istovremeno izjavio da će američke sankcije ovoj zemlji biti ukinute ukoliko se postigne dogovor o smanjenju ruskog nuklearnog naoružanja.
"Rusiju velikom silom čini upravo nuklearno naoružanje i teško je očekivati da se ispuni taj uslov, jer bi on za ovu zemlju značio razoružavanje. Što se tiče Balkana, mislim da ni EU ali ni SAD ne smiju dozvoliti veliki prodor Rusije na Balkan, iako je ona još od 19. vijeka željela da dođe na ovaj prostor. Podsjetiću na jednu istorijsku činjenicu – još je tada britanski premijer Benjamin Disraeli, poslao ambasadora u Kraljevinu Srbiju zbog čega je bio kritikovan u Donjem domu Parlamenta. Svoj postupak je objasnio tako što je rekao da želi spriječiti uticaj Rusije na Srbiju. Prema tome, velike sile vode dugoročnu politiku a ne politiku od danas do sutra", ističe Kazazović.
Facebook Forum