Ovih dana se obeležava četiri decenije od početka emitovanja kultne televizijske serije "Grlom u jagode". Krajem meseca biće organizovane projekcije, izložba fotografija, knjiga, kao i razgovori sa glumcima.
Reditelj serije Srđan Karanović i koscenarista zajedno sa zagrebačkim kolegom Rajkom Grlićem, uz sjajnu muziku Zorana Simjanovića i glumačkom ekipom tada većinom mladih glumaca – Brankom Cvejićem, Predragom Mikijem Manojlovićem, Bogdanom Diklićem, Gordanom Marić, Aleksandrom Berčekom, Nedom Arnerić... uz podršku starijih kolega Bate Stojkovića, Olivere Marković, Rahele Ferari... – osvojili su tadašnju Jugoslaviju, a replike, muzika, likovi i danas se prepričavaju i inspirišu nove generacije. Šta je to što čini ovu seriju tako dugovečnom?
To je priča o arheologiji naših života kaže koscenarista serije, danas poznati hrvatski reditelj Rajko Grlić.
"Mislim da svaku generaciju na ovom tlu zanima arheologija života. Kako se živjelo, koji auti su se vozili, o čemu se razgovaralo, šta se pilo, gdje su se cura i momak nalazili, šta su jedan drugom govorili...To je neka arheologija naše prošlosti", kaže Grlić koji veruje da svaka generacija želi da zna kako su im se mama i tata našli, gde su bili, koje filmove su gledali, jer to postaje deo njihovog vlastitog života, identiteta.
Na pitanje da li je to interesovanje podjednako u celom regionu, Rajko Grlić odgovara: "Da. Svuda život ima nekakav sličan miris. Slične prošlosti nas spajaju. Intimne prošlosti. Mi stalno govorimo o političkim prošlostima, a zaboravljamo da su u tome bili neki životi. To živi i dalje. Ja sam lani davao disk sa serijom 'Grlom u jagode' prijateljima koji su to htjeli gledati sa svojom djecom... Vraćali su disk sa velikom radošću, sa osmjehom na licu."
Sedamdesete godine prošlog veka je bilo vreme pune ekspanzije televizije, seća se sarajevski reditelj Nenad Dizdarević.
Tadašnja TV urednica Zora Korać dala je šansu mladoj ekipi. Serija "Grlom u jagode", zajedno sa serijom "Kuda idu divlje svinje" bila je kultna u to vreme. Neki dijalozi se pamte i danas.
"Stalno prozivanje: 'Čombe! Čombe!'. Ti likovi su ostali kao vrlo živi, uvjerljivi", navodi Dizdarević.
(Video isečak iz serije "Grlom u jagode", Youtube)
Glumac Branko Cvejić kaže da je Bane Bumbar, po kome ga i danas ponekad nazovu, bio običan momak, pripadnik srednje klase.
"On nije bio ni heroj, ni antiheroj. Ušao je u partiju kada je to bilo važno da dobije stan, da dobije posao, oženio se, gajio decu... Ostalo je u mom druženju sa Bogdanom Diklićem 'glupi Čombe, moj Čombe'...", reči su Cvejića.
Danas bi Bane Bumbar, kaže Cvejić, bio verovatno član vladajuće stranke i, recimo, neki lokalni funkcioner u Vrnjačkoj Banji ili tako negde...
Pored vrlo uspešnog filma "Jagode u grlu" istog reditelja, serija nastavlja da živi i na drugi način. Inspiriše mlade stvaraoce i decenijama posle.
Pre dve godine na Filozofskom fakultetu studentkinja istorije umetnosti Natalija Bogdanović napravila je filmsku priču "Beogradom grlom u jagode" za predmet "Uvod u studije baština".
Tako se udvaralo šezdesetih godina prošlog veka.
Dve hiljaditih, junake serije "Grlom u jagode" autori humorističke serije "Noćna smena" smeštaju u 1994. godinu. TV Vojvodina oživljava onog istog mladog, naivnog Baneta koji misli da i dalje može devojku namamiti polovinom kupljene baklave. Ali, on je sada u posve drugačijoj Srbiji.
Facebook Forum