Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sinoć se u Moskvi sastao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. To je drugi put u posljednje dvije godine da entitetski predsjednik ide u zvaničnu posjetu Moskvi. Oba puta pred važne političke događaje u državi. Prva posjeta bila je pred opšte izbore, ova posljednja pred referendum koji je u Bosni i Hercegovini izazvao buru reakcija. Analitičari vjeruju da nije riječ o slučajnosti, ali i postavljaju pitanje zbog čega država BiH nema razvijenije diplomatske odnose sa Ruskom Federacijom.
Nakon sastanka u Moskvi tek štura saopštenja o onome šta su razgovarali predsjednik Rusije Vladimir Putin i entitetski predsjednik Milorad Dodik. Ruski se predsjednik nije oglašavao povodom sastanka, a entitetski je svoje petominutno izlaganje bez mogućnosti da mu se postavi pitanje poklonio Radio-televiziji Republike Srpske (RTRS). Tako smo uz sve pohvale za ekonomsku saradnju sa Rusijom, stidljivo mogli čuti i da je Putin rekao da će se sve raditi kako bi se očuvao Dejtonski mirovni sporazum.
"Putin je rekao da je Ruska Federacija veoma zainteresovana za stabilnost u regionu, za dobre odnose i mir u regionu, te da je spremna da dâ svoj doprinos razvoju takve situacije. Ona poštuje međunarodni sporazum, međunarodne ugovore i Ruska Federacije će u tome biti veoma principijelna", rekao je Dodik nakon razgovora u Moskvi.
Analitičari u BiH vjeruju da Dodikova posjeta Moskvi nije slučajna, već je baš – kao i pred opšte izbore – predsjedniku RS, koji je u određenoj vrsti izolacije od zapadnih zvaničnika, trebala politička podrška nekog međunarodnog zvaničnika. Podršku kakvoj se nadao iz Srbije, Dodik nije dobio pa je otišao Putinu.
Nekadašnji diplomata Zlatko Dizdarević smatra da ono što je očekivao nije dobio ni od ruskog predsjednika.
"Mislim da se Putin mnogo korektnije odnosio prema činjenici te posjete, referenduma i svega ostaloga, nego Dodik. Mislim da on tamo nije dobio onako jasnu i onako glasnu poruku ili podršku koju je očekivao", konstatuje Dizdarević.
Druga Dodikova posjeta Rusiji otvorila je još jedno važno pitanje za vanjsku politiku Bosne i Hercegovine – zbog čega BiH nema izgrađene diplomatske odnose sa Ruskom Federacijom? Tako se, recimo, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ni u jednom sazivu nije sastalo sa visokim ruskim zvaničnicima.
"To govori o ljudima koji predstavljaju vrh te države i koji očigledno smatraju da to nije nenormalno, a smatrajući da to nije nenormalno, pristaju na to da je država nenormalna. A zašto pristaju na to da je država nenormalno, to je onda sljedeće pitanje – pristaju zato što im to odgovara, svakom od njih pojedinačno", ocjenjuje Dizdarević.
Uz Dodika sinoć u Moskvi nije bio bosanskohercegovački ambasador već uposlenik Predstavništva RS u Rusiji.
Nekadašnji ambasador BiH pri organizaciji UN-a u Njujorku Mirza Kušljugić kaže da je neuobičajeno da Bosna i Hercegovina nema kontakte makar na nivou ministara vanjskih poslova sa jednom od članica Vijeća sigurnosti.
Time se, kako kaže Kušljugić, otvara jedan prostor koji u diplomatiji nije uobičajen, da predsjednik jedne države prima članove nižih nivoa vlasti druge države.
"Tu je u principu jasna namjera Rusije vezano za sve aktivnosti koje se javljaju na Balkanu da bude upletena i da drži tenzije", riječi su Mirze Kušljugića.
Kušljugić podsjeća i da je glavni interes Rusije na Balkanu odnos sa Srbijom.
"Ovo čak šta više treba posmatrati kao pritisak na premijera Vučića (Aleksandar Vučić, predsjednik Vlade Srbije). Osnovne poluge djelovanja u regionu su preko Srbije. Nema toliko značaja, osim da pravi tenzije, područje unutar BiH kao što je jedan entitet. Time se samo stvaraju dodatne tenzije, bez mogućnosti da se realizuju geopolitički ciljevi”, zaključuje Mirza Kušljugić.
Facebook Forum