Autor: Brian Whitmore (priredila: Thea Jovanović)
Na više načina Varšava će biti nastavak započetkih poslova u Velsu.
Prije dvije godine NATO je bilo u vanrednom stanju, a danas se sprema za dugotrajan i napeti konflikt.
Prije dvije godine Atlanska alijansa vratila se osnovim postavkama, koncentrišući se na glavni cilj – odbranu svojih članica. Stoga, Alijansa trenutno gradi strategiju kako bi se zaustavio i odbio narastajući ruski revanšizam.
Posljednji put vođe NATO su se okupili u Njuportu u Velsu u septembru 2014. Aneksija Krima i konflikt u istočnoj Ukrajini dogodili su se svega nekoliko mjeseci prije toga, a ruski agresivni stav prema Zapadu tek je počeo da dobija obličje.
"Hibridni rat" bio je sasvim novi izraz, koji je svako pokušavao da shvati i razumije.
Ako je Vels 2014. bio trenutačni odgovor na krizu, summit Alijanse u Varšavi biće posvećen građenju stabilne i čvrste odbrane zbog dugotrajnih nesuglasica sa Moskvom.
Odluke koje će biti donjete u poljskom glavnom gradu od 8. do 9. jula, odjekivaće još nekoliko decenija, kažu zvaničnici Alijanse.
"To će biti znak novih vremena, kad treba da ponovo organizujemo sistem bezbjednosti Zapada kako bi mogao da se suoči sa izazovima koji se zbivaju u ovoj oblasti", kaže Toomas Hendrik Ilves, predsjednik Estonije.
Summit se održava u sjeni Brexita, u emotivno napetoj situaciji poslje glasanja Velike Britanije o napuštanju Evropske unije.
Šta, znači, očekujemo od Varšave?
Istočni front
Suzbijanje Rusije i osiguravanje granica NATO članica koje se sa njom graniče, biće jedna od glavnih tema na summitu.
"Transatlantski lideri moraju se suočiti sa dramatičnom činjenicom: mir, sigurnost i demokratska stabilnost Evrope ne može se više uzimati zdravo za gotovo", napisali su u nedavnom izvještaju za Atlantsko vijeće bivši američki ambasador NATO, Nicholas Burns, i nekadašnji zapovjednik NATO, James Jones.
Prije dvije godine u Velsu, NATO je odlučio da postavi nova vojna postrojenja u Estoniji, Letoniji, Litvaniji, Poljskoj i Rumuniji, te da uspostavi nove snage za brzo reagovanje, koje bi mogao pomoći ugroženim članicama u najkraćem periodu.
U Varšavi se očekuje da će Alijansa pojačavati istočno krilo sa četri borbena bataljona od oko hiljadu vojnika, koji bi trebalo da budu raspoređeni u Estoniji, Letoniji, Litvaniji i Poljskoj. SAD, Velika Britanija i Njemačka dogovorili su se da će svaka voditi jedan bataljon.
Komanda nad četvrtim bataljonom još uvijek je predmet razgovora, ali zvaničnici NATO-a otkrivaju da je Kanada potencijalni kandidat.
Bataljon pod komandom Amerike će biti postavljen vjerovatno u poljskoj blasti Suvalkija koja se proteže oko sto kilometara na poljsko-litvanijskoj granici, smještenoj između Bjelorusije i ruskog regiona Kaljingrada.
Inače, vojni planeri strepe da bi eventualni sukob mogao odsjeći baltičke zemlje od ostatka Alijanse.
Očekuje se da bi Njemci predvodili bataljon koji će biti razmješten u Litvaniji, dok će pod britanskom komandom biti snage u Estoniji i Letoniji.
Vašington je dao i saglasnost da razmjesti brigadu od 3.500 ljudi, koje će djelovati u baltičkom regionu, Bugarskoj i Rumuniji, gdje se širi glavna baza, da bi služila kao centar za treniranje.
"Ovo nisu ratne formacije", kaže za The Power Vertical Podcast Mark Galeotti, viši istraživač na češkom Institutu za međunarodne odnose.
"Nekoliko hiljada vojnika, kako god bili opremljeni i obučeni, neće preokrenuti tok stvari u slučaju apokaliptičnog rata sa Rusijom. No, to je politički važna poruka koja govori: 'Ako želite ući u ove zemlje, nećete samo morati ubijati Estonce i Letonce, nego i Amerikance i Nijemce.' To je iznimno značajno", ocijenjuje Galeotti.
Ranjivost sjevera
Ali, šta ako te mjere ne urode plodom?
Zbog položaja Sjeverne Evrope, vojni analitičari tvrde da su zemlje Baltika ranjive, čak i u slučaju značajnijeg prisustva NATO trupa u tim zemljama.
Tokom nedavnih vojnih vježbi zaključeno je da bi NATO-u trebalo sedam brigada uklučujući i tri sa teškom artiljerijom, "adekvatno podržanih zračnim snagama"… i kompletnom podrškom na tlu kako bi osujetili "brzo zauzimanje baltičkih zemalja".
Ali, ni to ne bi bilo "dovoljno da bi se kompletno zaštitila čitava regija ili postiglo uspiješno obnavljanje teritorijalne cijelosti članica NATO".
Analitičari kažu da je to jedan od razloga zašto se NATO sve više okreće prema Finskoj i Švedskoj koje nisu članice Alijanse, kao sve bližim partnerima i saveznicima.
"Bez finske i švedske pomoći NATO bi imalo velike poteškoće u odbrani baltičkih zemalja protiv ruskog napada", napisao je nedavno Edward Lucas, autor knjige "The New Cold War".
Sa Finskom i Švedskom na strani NATO-a stvari se bitno mijenjaju.
Ni jedna, od dvije već istorijski neutralnih država, nije još spremna da se pridruži Alijansi, ali podrška za to raste u obe zemlje, naročito u Švedskoj.
Obe države, takođe, su ove godine naručile studije istražujuće posljedice članstva u NATO.
Švedska i Finska jasno se kreću bliže prema NATO i to je trend koji će se vjerovatno primjetiti i u Varšavi.
"Rusko jezero"
NATO je takođe primoran da "motri" i na jug, zbog ruske aneksije Krima i militarizacije okupiranog poluostrova, sa fokusom na Crno more, za koje je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan rekao da rizikuje da postane "rusko jezero".
"Invazijom Ukrajine i aneksijom Krima ruski predsjednik Vladimir Putin preokrenuo je bezbjednosnu situaciju na Crnom moru", piše Stephen Blank, saradnik američkog Savjeta za vanjsku politiku.
Da bi se snage nekako uravnotežile, Rumunija planira da iznese prijedlog za trajnu međunarodnu pomorsku patrolu u Crnom moru upravo na summitu u Varšavi.
Međutim, stvaranje "crnomorske NATO flote" se pokazuje kao kontroverzan prijedlog. Bugarski premijer Boyko Borisov jasno je stavio do znanja da je njegova zemlja protiv i da neće učestvovati u takvoj inicijativi.
Borisov je kazao da bi takav pokret "preokrenuo Crno more u ratnu teritoriju" i da bi on "radije od ratnih brodova vidio jahte i turiste".
Bugarsko protivljenje znači, da će ovaj problem biti i prijedlog rasprava u Varšavi.
Cyber bojište
NATO će se koncentrisati i na pitanje cyber ratovanja u Varšavi, kažu zvaničnici Alijanse, nastavljajući smjerom kojim su krenuli u Velsu.
"Na našem prethodnom summitu, jasno smo stavili do znanja da je cyber odbrana dio osnovnog zadatka zajedničke odbrane NATO i potvrdili da se međunarodni zakoni odnose i na taj prostor", rekao je viši zvaničnik NATO.
"U Varšavi ćemo poduzeti još jedan korak unaprijed – prepoznavanjem cyber prostora kao operativne oblasti zajedno sa vazduhom, morem i kopnom", ističe zvaničnik Alijanse.
U posljednjih nekoliko godina pojavljuju se ruski cyber napadi, među oštećenima su francuska televizijska stanica, njemački proizvođač čelika, poljska berza, Bijela kuća, Parlament SAD, američko Ministarstvo vanjskih poslova i The New York Times.
Osim toga, NATO će se formalno posvetiti zahtjevu Ukrajine za proširenje saradnje, ali širenje Alijanse u skorijoj budućnosti ne izgleda kao realna mogućnost, osim kada je riječ o Crnoj Gori koja je potpisala Ugovor o pristupanju NATO-u, pa će tako prisustvovati na varšavskom summitu kao posmatrač.
"Oficijelna NATO 'politika otvorenih vrata' za proširenje Alijanse i dalje se primjenjuje, ali teško je vidjeti kako potencionalni kandidati kao što su Gruzija, Moldavija i Ukrajina mogu da se pomjere ka tome", zaključuje John McColl, bivši zamijenik načelnika NATO-a.
Facebook Forum