Nakon objave rezultata popisa stanovništva i domaćinstava u BiH uslijedile su i prve reakcije.
Predsjednik Narodne skupštine RS Nedeljko Čubrilović izjavio je da institucije tog entiteta, u skladu sa nedavno usvojenim zaključcima Skupštine, neće priznati rezultate popisa.
Lider Partije demokratskog progresa Branislav Borenović podsjeća da su stranke iz Republike Srpske tražile odgodu objave rezultata.
''Nažalost, desilo se ono što je po meni potpuno loše, da mimo dogovora i saglasnosti svih institucija nadležnih za statistiku, bude donešena odluka koja je potpuno pogrešna. Mi je ne možemo, naravno, prihvatiti. Mi ćemo nastaviti da je osporavamo i evo ponovo ćemo imati neku vrstu i političke i svake druge krize'', kaže Borenović.
Predsjedavajući predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, nakon sastanka sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, rekao je da je svjestan zategnute političke situacije oko popisa, ali da se ona može ublažiti.
''To objavljivanje će izazvati dodatne nervoze u dijelu BiH i trebaće vremena da to saniramo", ocjenjuje Izetbegović i dodaje: "Bez obzira ko je tu upravu, mi smo svi suvlasnici i države Bosne i Hercegovine i procesa koji vladaju u njoj i tu će trebati donositi mudre odluke. Dakle, rezultati su takvi kakvi su, u meritum rezultata se neće moći ulaziti, ali vidjećemo na koji način amortizirati reakcije koje će zbog toga doći."
Analitičari ocjenjuju da je popis stanovništva, od trenutka pregovora da se uopšte održi do objave rezultata, bio ispolitiziran.
Profesor Slavo Kukić ima svoje obrazloženje za to što je Republika Srpska odbila da prihvati rezultate popisa: ''Procjena, po mom sudu, političke klase na prostoru Republike Srpske jeste da su popisi iznjedrili nešto više nesrba no što su te partije prethodno kalkulirale i tu je nastao problem. Zato su one tražile brisanje 200.000 popisnica.''
Profesor Miodrag Živanović, pak, smatra da će se nesuglasice između entiteta u ovom slučaju ponovo prelamati preko leđa građana.
''U svakom slučaju nakon više od tri godine besmisleno je objavljivati bilo kakve podatke. I one koje planira da objavi RS i one koji su danas objavljeni, jer za tri godine mnogo toga se promijenilo, od migracija nadalje", kaže Živanović i dodaje: "To jedino može koristiti kao politički argument za neke svađe opet po leđima građana i opet protiv nas koji smo taoci tih besmislenih politika.''
Makroekonomistica Azra Hadžiahmetović, koja je bila član radne grupe Parlamenta BiH za dogovor oko raspisivanja popisa, kaže kako je žalosno da se demografski, ekonomski i drugi podaci bacaju u sjenu politike, iako se zna da bez tih podataka BiH ne može niti ka EU niti ka investitorima.
''Nažalost, ovdje je dodato upravo ono što je najosjetljivije pitanje u BiH, a to je etnička struktura. Niko ne govori o imovini, o gazdinstvima o poljoprivrednom zemljištu, o socijalnom ili bilo kojem drugom elementu koji može biti relevantan u BiH . Ovdje se, nažalost, samo govori koliko ima Srba, Hrvata, Bošnjaka, na kojoj teritoriji itd. To je postalo ključno pitanje i ne znam šta dobivamo s tim'', zaključuje Hadžiahmetović.
Facebook Forum