Lideri "Brdo-Brijuni" procesa okončali su svoje plenarno zasjedanje, a na marginama ovog skupa održani su brojni bilateralni susreti državnika na kojima se razgovaralo o rješavanju međusobnih otvorenih pitanja.
Jedan od razgovora imali su predsjednici Hrvatske i Srbije Kolinda Grabar Kitarović i Tomislav Nikolić, rekla je hrvatska predsjednica na zatvaranju samita. Ona je rekla da je Hrvatska Srbiju pozvala za pregorački sto o pitanjima koja su se isprečila saglasnosti i za otvaranje pregovaračkog poglavlja 23 o pravosuđu i osnovnim pravima.
"Predsjednik Nikolić i ja smo imali otvorenu raspravu. Želim da kažem da Hrvatska ne blokira, niti želi blokirati Srbiju", rekla je ona i dodala da Zagreb želi da vidi Srbiju što pre u EU, ali da traži da ona ispuni uslove. "Ono na čemu ćemo svi ustrajati su kako kopenhaški, tako i madridski uslovi, i danas sam pozvala predsednika Nikolića da Hrvatska i Srbija sjednu za sto i da rešimo pitanja oko Poglavlja 23. Mi znamo koliko je težak proces pristupanja, koliko su ogromne i teške reforme koje treba učiniti", rekla je Kitarović i dodala da je sve što se u Hrvatskoj činilo u procesu pristupanja bilo na korist svih građana Hrvatske i nacionalnih manjina.
Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić poručio je u svom obraćanju da će Srbija najvjerovatnije otvoriti poglavlje 23.
"Svima se učinilo da je Hrvatska iskoristila priliku da zaustavlja Srbiju zahtevima, za koje može da kaže da su opravdani, ali nije uspela ni Evropi to da dokaže. Imaćemo u najskorije vreme sastanak na kome će eksperti i državni funkcioneri dogovarati sledeće korake. Hrvatska ne može da opravda taj svoj stav, tako da će Srbija najverovatnije imati otvoreno poglavlje. Ali sam spreman za sve što Hrvatska istakne kao zahtev, da mi u Srbiji ispravimo što pre kako ne bismo imali problema na evropskom putu", rekao je Nikolić.
Predsjednici država regije nakon plenarnog sastanka usvojili su zaključke čija je jedna od poruka da se povjerenje, razumijevanje i dijalog u regiji moraju stalno graditi i to kroz otvoren dijalog, poštujući različitosti, kroz promovisanje istine i vladavine prava.
Predsjedavajući Predsjedništva BIH Bakir Izetbegović, kazao je na konferenciji za novinare da bez stabilnosti enma napretka regije, te da je odgovornost za kreiranje stabilnosti na liderima zemalja Jugoistočne Evrope.
On je novinarima saopštio i zaključke usvojene na plenarnom sastanku, a među njima su i potreba da se omoguće i podrže priocesi priključenja EU i NATO-u, rješavanje otvorenih pitanja među zemljama učesnicama procesa, te potreba za pronalaskom sveubuhvatnih rješenja za migrantsku krizu i terorizam.
“Moramo se suzdržati od retorike netrpeljivosti i delovanja koja doprinose napetosti u regionu. Također o ovim stvarima treba da razgovaramo češće, a ne samo od samita do samita. Prostor za dijalog treba da bude stalno otvoren i dostupan", naglasio je Izetbegović.
Slovenski predsjednik Borut Pahor upozorio je kako će se Evropska unija u narednom periodu baviti više sobom, nego širenjem, što, kako je rekao, ne smije ugroziti reforme u zemljama koje žele biti dio Unije.
Počasni gost Samita bio je italijanski predsjednik Serđo Matarela, koji je izrazio nedvosmislenu podršku zemljama regije ka njihovom evropskom putu.
“Italija je uvjerena da EU neće biti potpuna dok se ne priključe sve zemlje Jugoistoka Evrope”, rekao je on i dodao da se izazovi poput migracija, ekonomske krize ili problema terorizma mogu rješavati jedino kroz saradnju", poručio je Matarela.
Domaćini sastanka u okviru procesa “Brdo – Brijuni” bili su članovi Predsjedništva BiH, a učestvovali su predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Slovenije Boris Pahor, Srbije Tomislav Nikolić, Kosova Hašim Tači, Crne Gore Filip Vujanović, Albanije Budžar Nišani. Počasni gost bio predsjednik Italije Serđo Matarela.
Naredni sastanak biće održan 2017. godine, a domaćin će biti Makedonija.
Proces "Brdo-Brioni" ustanovljen je prije nekoliko godina, a održava se tradicionalno paralelno sa Samitom 100 biznis lidera Jugoistočne Evrope. Ovaj su proces pokrenule su 2013. Slovenija i Hrvatska kako bi se regionalnom saradnjom i rješavanjem otvorenih pitanja dodatno stabilizovale prilike na jugoistoku Evrope.
Lideri regiona na samitu u Sarajevu
Komarica, Bleiburg i Banjaluka
Zanimljiv dio konferencije za novinare nakon plenarnog sastanka, procesa “Brdo Brjiuni” bila su pitanja i odgovori regionalnih predsjednika.
Novinari su pitali predsjednicu Hrvatske Kolindu Grabar Kitarović kako vidi pomirenje i odnose u regiji, između ostalog nakon poređenja Banja Luke i Bleiburga, koje je prije nekoliko dana iznio banjalučki biskup Franjo Komarica.
Na njega je međutim odgovorio i predsjedavajući bh Predsjedništva Bakir Izetbegović.
"Gospodin Komarica je prozvan i očekuje se izvinjenje. Možda se može naći neko drugo poređenje za Banjaluku. Banjaluka nije bila opkoljen grad kao Sarajevo, ljudi su sistematski istjerani iz svojih domova. Bošnjaci i Hrvati su sistematski i svjesno to uradili od strane države, odnosno paradržave. Sad bi on kao trebao da se izvine, a ne ljudi koji su to radili, možda o tome treba tako razmišljati", kazao je on.
Odmah po završetku sastanka “Brdo Brijuni” reagovao je srpski član Predsjedništva BIH Mladen Ivanić saopštenjem u kom najoštrije osuđuje kako navodi “neprimjeren istup predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića na konferenciji za novinare, kada je zloupotrijebio zvaničan skup da iznese neprihvatlјive stavove”
"Izetbegovićev istup je neprimjeren tim više što današnje novinarsko pitanje o pomirenju i odnosima u regiji poslije poređenja Banja Luke i Bleiburga, koje je prije nekoliko dana iznio banjalučki biskup Franjo Komarica, nije bilo upućeno njemu".
Član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić poručio je da u tom smislu njegove "naredne reakcije ne treba nikog da iznenade".
Odgovarajući na isto pitanje, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je rekla da u toj državi nema ustaštva i neoustaštva, a da su pojedini incidenti urađeni da bi se stvorila podjela među stanovništvom i da bi se skrenula pažnja sa nekih drugih stvari.
“U Hrvatskoj se vodi demokratska rasprava u kojoj se svi totalitarizmi osuđuju - ustaštvo, komunizam i jugoslovenski komunizam, koji takođe treba osuditi”, rekla je ona.
Facebook Forum