Privreda Bosne i Hercegovine svakog mjeseca gubi dva miliona eura zbog uvođenja viznog režima sa Kosovom.
Zbog komplikovanih procedura izdavanja viza građanima Kosova, Bosna i Hercegovina krši i nekoliko potpisanih i u Ustav uvrštenih konvencija o ljudskim pravima.
Stoga, domaći ekonomski stručnjaci, privrednici i nevladin sektor predlažu da se to podhitno izmijeni, te da se primijene modeli drugih država poput Grčke i Rumunije koje, takođe, nisu priznale nezavisnost Kosova, ali su proces izdavanja viza učinile jednostavnim.
BiH je prije uvođenja viza građanima Kosova imala suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni i bila je četvrti trgovinski partner Kosova po značaju. Danas je pala na 14. mjesto.
Proizvodi iz Bosne i Hercegovine zamijenjeni su proizvodima iz Srbije, a potom i drugih zemalja u okruženju.
"Bh. privrednicima nudi se čitav niz mogućnosti saradnje, poslovanja sa dalekim zemljama sa druge strane planete, a za tržište koje je tako blizu da maltene možemo robu isporučiti zaprežnim kolima ne možete robu plasirati zbog ovakvog viznog režima. Za to vrijeme privrednici iz Srbije na Kosovo idu sa ličnim kartama kao i privrednici sa Kosova u Srbiju", kaže Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore Federacije BiH
Dok Srbija, zbog koje političari iz Republike Srpske (RS) ne dozvoljavaju ukidanje viza, godišnje izveze na Kosovo robe u vrijednosti od oko četiristo miliona eura, Bosna i Hercegovina se odriče novca u ime jeftinih političkih poena, ocjenjuje ekonomistica Svetlana Cenić.
"Naravno, ljudske sudbine i nemogućnost slobodnog kretanja ljudi je mnogo teži problem, ali sa ekonomskog aspekta moram reći da Srbija proda više robe na Kosovu nego u Rusiji i tri puta više robe nego što Albanija proda na Kosovu. Dakle, Srbija je prepoznala svoj interes i trude se da maksimalno pojednostave uslove za poslovanje, a šta mi glumimo?! Evo, samo da uvedemo iste ili barem slične uslove kao i Srbija i problem će biti rešen", kaže Cenić, te dodaje:
"Druga stvar, želimo kandidatski status za ulazak u EU, a ne poštujemo konvencije o ljudskim pravima koje su ugrađene u Ustav BiH, ali ih očito ne poštujemo. I na kraju Evropska komisija razmatra ukidanje viza građanima Kosova, a mi se ne odričemo komplikovanih i ponižavajućih procedura koje i ako se uspiju savladati nude vizu na tri dana, pa koji se to posao može sklopiti za tri dana."
Što se tiče ljudskih prava, Bosna i Hercegovina ne priznaje ni lične dokumente sa Kosova zbog čega državljani Kosova koji žive u Bosni i Hercegovini ne mogu ostvariti niti jedno svoje pravo – podsjeća Željko Veljković, koordinator projekta, Fondacija Dokukino, koji nastoji ukazivati na ovaj problem dok ne bude riješen.
"BiH ne priznaje dokumente građana Kosova kao što je rodni list, smrtovnica, a bez toga građani ne mogu ostvariti svoja prava. Vize se izdaju po užasno složenoj i skupoj proceduri u ambasadama u drugim zemljama regiona."
"Bosna i Hercegovina ne priznaje dokumente građana Kosova kao što je rodni list, smrtovnica, a bez toga građani ne mogu ostvariti svoja prava. Vize se izdaju po užasno složenoj i skupoj proceduri u ambasadama u drugim zemljama regiona, i na kraju se ne stavljaju na pasoš već na poseban papir što stvara ogromne probleme ljudima koji žele da posete svoju rodbinu. Cenimo da je reč o najstrožem viznom režimu u Evropi, to u stvari i nije vizni režim. Ne postoji jasan vizni režim jer da postoji bilo bi lakše", ističe Veljković.
Ekonomski stručnjaci, privrednici i nevladin sektor predlažu promjenu jer od dosadašnje prakse ogromnu štetu imaju obje države.
Oni traže uvođenje istih uslova za izdavanje viza kao što to rade zemlje koje takođe nisu priznale Kosovo, ali omogućavaju slobodu kretanja, te sklapanje sporazuma sa Makedonijom ili Crnom Gorom koje bi ovjeravale dokumenta građana Kosova.
Preporuke će biti proslijeđene Vijeću ministara BiH, Ministarstvu vanjskih poslova BiH i drugim nadležnim institucijama kako u Bosni i Hercegovini tako i na Kosovu.
Inicijatori podsjećaju da njihovi prijedlozi nemaju političke konotacije i da Bosna i Hercegovina, koja se nada kandidatskom statusu za članstvo u EU, omogućavanjem slobodnog kretanja ljudi i roba treba pokazati da je u stanju poštovati evropske principe.
