Vođa srbijanskih radikala Vojislav Šešelj oslobođen je na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) – od optužbi po zapovjednoj odgovornosti za zločine dobrovoljaca Srpske radikalne stranke i Srpskog četničkog pokreta, koji su počinjeni između 1991. i 1993. godine u Hrvatskoj, Vojvodini, te Bosni i Hercegovini.
Većina od troje raspravnih sudaca je zaključila – kako se Šešeljevi huškački govori te organiziranje dobrovoljaca za ratišta – ne mogu dovesti u vezu sa zločinima koji su uslijedili. Ukinut je i nalog za uhićenjem Šešelja u Srbiji i prebacivanjem u haški pritvor u koji se odbijao dobrovoljno javiti na izricanje presude.
Na prvostupanjsku oslobađajuću presudu Šešelju može se očekivati žalba haškog tužiteljstva budući da je sutkinja Flavia Lattanzi imala djelomično izdvojeno mišljenje, za razliku od druga dva suca – predsjedavajućeg Jean Claude Antonettija i Mandiaye Nianga.
Većina od tročlanog Raspravnog vijeća je zaključila kako Šešeljev vid stvaranja Velike Srbije nije bio kriminalni cilj, već politički, pročitao je sažetak oslobađajuće presude sudac Antonetti, riječima sudskog prevoditelja:
"Ništa ne ukazuje na zločinački cilj slanja dobrovoljaca. Postoji razumna mogućnost da je slanje tih dobrovoljaca – bila zaštita Srba. Iz više dokaza proizlazi da regrutiranje i raspoređivanje dobrovoljaca od strana Vojislava Šešelja i njegove stranke i suradnja u tom pogledu s drugim srpskim snagama, uključujući JNA, odnosno Vojsku Jugoslaviju, MUP, TO, kao i druge paravojne formacije – ne predstavlja nezakonitu djelatnost", zaključak je prvostupanjske presude.
